TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.