Mjerenje tolerancije - ispitivanje stava prihvaćanja adolescenata
Izvještaj o školskom istraživanju

UVOD

Čovječanstvo se temelji na različitostima. Iako imamo mnogo toga zajedničkog, svi se po nečemu izdvajamo i razlikujemo  (dob, spol, vjera, rasa, interesi, sposobnosti…), ali upravo u tome je i bogatstvo našeg svijeta. Ipak, koliko smo zaista tolerantni, tj. sposobni poštivati tuđa mišljenja i osobine koje se razlikuju od naših vlastitih, htjeli smo istražiti anketnim ispitivanjem. Uočili smo da se kao i u drugim sredinama, i u našoj školi javljaju neki oblici diskriminacije, odnosno odbacivanja osobe zato što se po nečemu od nas razlikuje. Čovječanstvo se razvija i napreduje, ali još uvijek primjećujemo postojanje brojnih predrasuda, tj. negativnih mišljenja o nekome a koje stvaramo i prije nego što smo ga upoznali.

2013./2014. naša je Škola započela projekt ''Škola koja uči'' kojem je glavni cilj poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz učenje specifičnih vještina poučavanja za nastavnike i stručne suradnike te specifičnih metoda učenja za učenike. Inkluzija je proces uključivanja  potencijalno marginaliziranih skupina u što aktivnije i ravnopravnije sudjelovanje u društvu. Kada govorimo o inkluziji u odgojno-obrazovnom procesu, govorimo o procesu poučavanja i odgajanja djece s posebnim potrebama zajedno s djecom koja nemaju posebne potrebe. Inkluzija u odgoju i obrazovanju je korisna jer doprinosi socio-emocionalnom, tjelesnom i kognitivnom razvoju učenika s posebnim potrebama kao i učenika koji nemaju posebne potrebe te djelatnicima škola. U inkluzivnom odgojno-obrazovnom procesu svi sudionici jačaju socijalne vještine, razvijaju međusobnu empatiju i djeluju poticajno jedni na druge.

U opisu školskog projekta ''Škola koja uči'' stoji da je ''Inkluzivna škola ona u kojoj školski djelatnici, učenici, roditelji i članovi zajednice surađuju kako bi pomogli svakom djetetu da postigne njegov/njezin puni potencijal, u okruženju gdje se svi osjećaju  dobrodošlo, poštovano i cijenjeno te razvijaju kompetencije koje doprinose socijalnoj koheziji  i razvoju inkluzivnog društva''.

Kada je prvi put, prije pet godina, provedeno slično istraživanje, najviše prihvaćanje učenici su pokazali prema osobama koje slušaju rock ili turbo folk glazbu. Sljedeća kategorija s najvećim prihvaćanjem bili su konzumenti nikotina. Najniže prihvaćanje učenici su pokazali prema ovisnicima o težim drogama i alkoholu te prema ovisnicima o lakim drogama. Ukupno prihvaćanje bilo je povezano s dobi i najveće kod učenika četvrtih razreda, a najmanje kod učenika prvih razreda. Više ukupno prihvaćanje izjavili su ispitanici koji slušaju rock glazbu, a niže oni koji slušaju turbo folk glazbu. Učenici Opće gimnazije izrazili su najveću ukupnu toleranciju, a učenici programa Prodavač najnižu. Između mladića i djevojaka nije bilo razlika u razini ukupnog prihvaćanja, no jest u prihvaćanju homoseksualnih osoba. Čak 60% mladića i 30% djevojaka izjavilo je kako bi izbjegavalo ili ignoriralo homoseksualnog muškarca, a 13% mladića i 40% djevojaka kako bi izbjegavalo ili ignoriralo homoseksualnu ženu.

CILJ I PROBLEMI ISPITIVANJA

Cilj je ovog ispitivanja  izmjeriti stav prihvaćanja adolescenata prema ciljanim ljudskim osobinama i usporediti ga s rezultatima sličnog ispitivanja od prije pet godina te na temelju rezultata planirati aktivnosti koje doprinose inkluzivnosti školskog ozračja.

Problemi na koje smo tražili odgovore ovim ispitivanjem jesu otkriti postoje li razlike u prihvaćanju obzirom na dob, spol, školski uspjeh, program/zanimanje, učestalost bavljenja sportom i umjetnošću u slobodno vrijeme i s obzirom na glazbenu preferenciju učenika.

METODA

Ispitanici

Uzorak ispitanika činila je otprilike polovica ukupnog broja učenika Škole koji svojim obilježjima vjerno predstavljaju populaciju učenika Škole. U uzorak su ušla četiri od osam razreda Opće gimnazije, po dva od četiri razreda programa Ekonomist i Hotelijersko-turistički tehničar te jedan od tri razreda programa Prodavač. Sastav uzorka prema spolu, programu i dobi prikazan je u Tablici 1.

Postupak

Istraživački tim oformljen je na Dodatnoj nastavi iz Psihologije i u sklopu projekta "Škola koja uči". Istraživanje su pod mentorstvom profesorice Helene Štrucelj proveli učenici Franjo Arabadžić 4.b, Nikola Mance 4.b, Ante Sabljak 4.b, Theodora Tiha Loos 3.a, Ena Jurakić 3.b, Ivana Mance 3.b, Gloria Popović 3.b, Petar Popović 3.b, Marijan Vuković 3.b, Maya Orlić, 3.b i Dajana Mamula 3.c.

Ispitivanje je provedeno u devet razrednih odjela i trajalo je u prosjeku deset minuta. U svaki razredni odjel odlazila su po dva ispitivača. U ispitivanju se nisu tražili osobni podaci ispitanika, a anonimnost je dodatno zajamčena time što su ispitanici ispunjene upitnike ubacivali u zatvorenu kutiju.

Instrumentarij

Na  upitniku provedenom prije pet godina  izvršene su određene preinake i konstruiran je novi upitnik. Radi veće razumljivosti i jednostavnosti, skala mjere prihvaćanja smanjena je sa deset na pet stupnjeva. Čestice predstavljaju konkretne osobine prema kojima se ljudi međusobno razlikuju, a odabrane su na temelju rezultata ispitivanja provedenih prije pet godina i na temelju opažanja trenutne situacije.

Svi stavovi mjereni su na skali od 1 do 5, pri čemu su stupnjevi operacionalizirani na sljedeći način:

1 = Nikada se ne bih družio s tom osobom. Vrijeđao bih je, rugao joj se i/ili je fizički zlostavljao.

2 = Odbijao bih pokušaje te osobe da se druži sa mnom, none bih je pri tome vrijeđao.

3 = Izbjegavao bih družiti se nasamo s tom osobom, ali bih je prihvatio kao dio svog šireg društva.

4 = Družio bih se s tom osobom, ali ne bi mi se sviđalo to njeno obilježje ili stav.

5 = To mi uopće nije važno pri odluci s kime ću se družiti.

REZULTATI I RASPRAVA

Slobodno vrijeme

Rezultati pokazuju da se 53% učenika nikad ili vrlo rijetko bavi sportom, a njih 70%   nikada se ili vrlo rijetko bavi umjetnošću. Svakako bi trebalo ispitati uzroke ovakve niske učestalosti, no moguće je pretpostaviti da se radi o nemogućnosti velikog broja učenika putnika da se nakon nastave bave ovakvim aktivnostima (Grafikoni 1. i 2.).

Glazbena preferencija ispitanika razlikuje se s obzirom na obrazovno usmjerenje/program. Rock/metal/punk glazba zastupljenija je kod učenika Opće gimnazije, a turbo folk glazba kod učenika strukovnih usmjerenja. Za razliku od ispitivanja provedenog prije pet godina kada je ukupno prihvaćanje bilo niže kod ispitanika koji preferiraju turbo folk glazbu, ovim ispitivanjem nije pronađena takva razlika (Grafikon 3.).

Da bi rado volontirali, kada bi za to imali priliku, izjavilo je 68% ispitanika. Učenici naše Škole su dobro upoznati s konceptom volontiranja i većina ih je već i imala iskustvo sudjelovanja u volonterskim aktivnostima pa to sigurno objašnjava visok rezultat. Ovaj pozitivan stav dobra je podloga za planiranje budućih volonterskih aktivnosti Škole, ali i adolescenata općenito (Grafikon 4.).

Da jednom tjedno konzumiraju alkohol izjavljuje 32% ispitanika, a njih 4% kako to čine i više od jednom tjedno. Nisu pronađene razlike koje se odnose na spol ispitanika, školski uspjeh ili učestalost bavljenja sportom i umjetnošću. Za pretpostaviti je da se radi o konzumiranju alkohola tijekom izlazaka vikendom. Valja naglasiti kako ovaj podatak ne govori o količini konzumiranog alkohola, već samo o učestalosti konzumacije.  Ipak, ovakav rezultat potvrđuje nalaze i drugih istraživanja koja pokazuju da adolescenti sve ranije počinju s konzumacijom i  da je ona sve češća pojava, posebno kao dio aktivnosti tijekom izlazaka. Učenici Opće gimnazije konzumiraju alkohol češće nego učenici strukovnih programa, a učestalost konzumacije raste s dobi ispitanika. Visok udio ispitanika upućuje na zaključak o nužnosti nastavka i uvođenja novih preventivnih programa kojima bi se djecu i adolescente informiralo o psihoaktivnim učincima alkohola. Nadalje, ovaj rezultat pokazuje i potrebu ispitivanja spremnosti i sposobnosti učenika da kvalitetno organiziraju slobodno vrijeme (Grafikoni  5. i 6.).

Visina stava prihvaćanja

                U skladu s hipotezom i s rezultatima ranijeg ispitivanja, učenici Opće gimnazije i četverogodišnjih strukovnih programa te učenici višeg školskog uspjeha izjavljuju najviše ukupno prihvaćanje, bez obzira na spol. Suprotno hipotezi, preferencija glazbenog žanra i učestalost konzumacije alkohola nisu se pokazali prediktorima visine prihvaćanja. Valja naglasiti da su, iako značajna razlika postoji, stavovi prihvaćanja visoki kod svih skupina ispitanika. Moguće je da na visinu stava prihvaćanja utječe razlika u zastupljenosti društveno-humanističkih nastavnih sadržaja u različitim obrazovnim programima. Ovaj podatak valja razmotriti kao smjernicu u planiranju aktivnosti kojima bi se sve učenike čim više uključilo u nastavne i izvannastavne aktivnosti kojima se promiču društveno-humanistički sadržaji (Grafikon 7.).

Stav prihvaćanja prema odličnim učenicima je iznimno visok na razini cijelog uzorka (4.85), a najviši kod ispitanika koji i sami imaju visok školski uspjeh. Ovaj rezultat je očekivan, s obzirom da se radi o poželjnoj osobini i dobar je temelj za daljnje aktivnosti isticanja uspješnih učenika kako bi se pozitivnim primjerom poticala motivacija za uspjehom kod ostalih učenika .

                Stav prihvaćanja prema učenicima niskog školskog uspjeha je niži  (4.29) i govori kako ga ispitanici u određenoj mjeri smatraju nepoželjnim ponašanjem. Svejedno, ispitanici izjavljuju kako bi se unatoč tome družili s učenikom niskog školskog uspjeha što upućuje na mogućnost planiranja suradničkog vršnjačkog učenja. Ovo potkrepljuje i rezultat visokog prihvaćanja mlađih učenika na razini uzorka (4.59), kojima je često potrebna podrška starijih učenika u procesu adaptacije na novu sredinu i nove radne navike (Grafikon 8.).

Međusobno je prihvaćanje učenika različitih obrazovnih programa  visoko (>4.68) što je ohrabrujući rezultat za Školu u kojoj se provode čak četiri različita obrazovna programa.  Istovremeno, moguće je zaključiti da upravo činjenica da učenici pohađaju mješovitu školu doprinosi  ovako visokom stavu međusobnog prihvaćanja. Bilo bi zanimljivo usporediti ovaj rezultat s onima kakve bismo dobili mjerenjem stava učenika jednoprogramskih srednjih škola. Nadalje, pronađen je rezultat kako je prihvaćanje učenika trogodišnjih programa negativno povezano s učestalošću bavljenja umjetnošću. Ovaj podatak može biti smjernica za planiranje zajedničkih aktivnosti učenika različitih programa koje promiču bavljenje umjetnošću kako bi se utjecalo na smanjenje navedene razlike (Grafikon 9.).

Prihvaćanje osoba druge nacionalnosti potpuno je kod učenika Opće gimnazije (4.85) i četverogodišnjih strukovnih programa (4.75) a nepotpuno kod učenika trogodišnjih strukovnih programa (4.31), što može biti smjernica za planiranje odgojno-obrazovnog rada u trogodišnjim programima i potrebu ispitivanja uzroka ove razlike u stavu (Grafikon 10.).

Kao i u ranijem ispitivanju, stav prihvaćanja prema homoseksualnim muškarcima je nizak, na razini uzorka (3.51). Negativni prediktori visine ovog stava su muški spol ispitanika i pohađanje trogodišnjeg programa, a pozitivni prediktor učestalost bavljenja umjetnošću.  Moguće je da je zadnje povezano s manjom tabuizacijom homoseksualnosti u umjetničkim krugovima i djelima.  Prihvaćanje homoseksualnih žena nešto je više (3.74) ali je i ovome prihvaćanju pohađanje trogodišnjeg programa negativan prediktor. Sigurno je da ovaj rezultat treba promatrati u kontekstu stava na razini društva i države. Moguća je pretpostavka da bi stručno utemeljeno informiranje o konceptu homoseksualnosti s vremenom moglo mijenjati ovaj stav u smjeru većeg prihvaćanja. No, aktualni rezultat ne govori u prilog inkluzivnom stavu adolescenata prema homoseksualnim osobama (Grafikoni 11., 12. i 13.).

Prihvaćanje konzumenata marihuane najniži je izmjereni stav (3.29) i potvrđuje rezultat iz prethodnog ispitivanja. Prihvaćanje konzumenata alkohola, cigareta i marihuane više je kod ispitanika koji i sami češće konzumiraju alkohol te kod onih koji se češće bave umjetnošću (Grafikon 14.).

Visina stava prihvaćanja osoba koje ne konzumiraju alkohol i marihuanu pozitivno je povezano sa školskim uspjehom ispitanika. Kako ispitivanje nije pokazalo povezanost učestalosti konzumacije alkohola i visine školskog uspjeha, moguće je da bi se objašnjenje ovog rezultata moglo pronaći u manjoj potrebi za konformističkim ponašanjem uspješnijih učenika i tome sukladne percepcije nekonformističkog ponašanja kao poželjnog (Grafikoni 15. i 16.).

Tablica 2. prikazuje popis osobina prema kojima je mjeren stav prihvaćanja. Odgovor s vrijednošću 5 (prvi redak tablice) predstavlja inkluzivan stav. Ovako visok rezultat moguće je objasniti demografskom heterogenošću, redovitim obrazovanjem učenika s posebnim potrebama i različitošću obrazovnih programa koji dugi niz godina doprinose jačanju osjećaja zajedništva i gubljenju osjećaja različitosti. Osobine koje su procijenjene odgovorom 4 (drugi redak tablice) one su koje učenici toleriraju, no primjećuju ih i ne odobravaju te vrste različitosti. Stavovi prihvaćanja ovih osobina dobre su smjernice za planiranje daljnjih istraživanja i odgojno-obrazovnog rada, te za analiziranje osobnih stavova i stava društva.

ZAKLJUČAK

Rezultati potvrđuju hipoteze i ranije rezultate o višem stavu prihvaćanja učenika Opće gimnazije i starijih učenika, te o niskom prihvaćanju prema homoseksualnim osobama. Visoki stavovi prihvaćanja najvećeg broja ispitivanih osobina govore o postojanju općeg tolerantnog odnosa učenika prema različitosti. Kao takvi, pružaju pozitivnu povratnu informaciju o dosadašnjim aktivnostima Škole usmjerenima promicanju prihvaćanja različitosti i čvrst su temelj za planiranje budućih.

Helena Štrucelj, prof. i

učenici istraživačkog tima

Ovaj dokument načinjen je pomoću sredstava iz Zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe. Stavovi iskazani u njemu ni na koji način ne odražavaju službeni stav Europske unije ili Vijeća Europe.