Učenici dodatne nastave iz psihologije i profesorica Helena Štrucelj ispitali su visinu tolerancije učenika naše škole (Slika 1.). Pokazalo se da najvišu toleranciju imaju gimnazijalci i rockeri, a spolne razlike nisu pronađene. Samo djelomično stariji učenici pokazuju višu toleranciju od mlađih učenika. Najveću toleranciju ukupan broj učenika pokazuje prema cajkerima i rockerima. Sljedeća najprihvaćenija grupa su pušači i osobe prekomjerene tjelesne mase. Najslabija tolerancija pokazala se prema ovisnicima o teškim drogama i alkoholu te prema gayevima. Ispitano je i poznavanje četiri pojma: tolerancija, diskriminacija, predrasuda i stereotip. Učenici su najbolje prepoznali pojam tolerancija, a najslabije pojam stereotip.

Istraživački tim: Nikol Salamon, 3.b, Mirna Vujnović, 3.b, Bojana Busić, 4.b, Antonio Pribanić, 4.b,
Morena Rendulić, 4.b, Darija Grgurić, 2.b i Helena Štrucelj, prof.

Cilj ispitivanja.

Cilj ovog ispitivanja je bio izmjeriti visinu tolerancije prema zadanim osobinama te usporediti rezultate djevojaka i mladića te učenika različitih usmjerenja, razreda i glazbenih ukusa (cajkeri, rockeri i ostali). Pošli smo od pretpostavki da će višu toleranciju pokazati stariji učenici, da će najveću toleranciju pokazati gimnazijalci i da će se najviša tolerancija pokazati prema grupi istog glazbenog ukusa (npr. rockera prema rockerima). Preostale odnose nismo pretpostavljali, već smo odlučili sačekati rezultate.

Metoda ispitivanja.

U svrhu ispitivanja izradili smo upitnik po uzoru na Bogardusovu skalu socijalne distance čijom se primjenom od ispitanika traži da označe najviši stupanj bliskosti koju bi prihvatili s navedenim grupama. Zatim smo taj upitnik primijenili na svim učenicima Škole.

Ispitanici. Ovim smo ispitivanjem obuhvatili gotovo sve učenike Škole, tj. 109 mladića i 282 djevojke što je ukupno 391 učenik.

Instrumentarij.

U našem su upitniku od ispitanika traženi podaci o spolu, usmjerenju, razredu i glazbenom ukusu gdje su bila ponuđena tri odgovora: turbo-folk, rock/heavy metal/punk i ostalo.
Kao ciljne osobine, prihvaćanje kojih su ispitanici procjenjivali, izabrali smo sljedeće: druga nacionalnost i vjera, ovisnost o nikotinu, težim i lakim drogama te alkoholu, tjelesni invaliditet, umna zaostalost, prekomjerna tjelesna masa, homoseksualnost i biseksualnost te preferencija turbo-folk i rock/heavy metal/punk glazbe. Prihvaćanje svake grupe učenici su bodovali od 1 do 10 pri čemu 1 znači ''Ignorirao/la bih tu osobu'', a 10 znači ''Prihvatio/la bih tu osobu kao seksualno-romantičnog partnera''. Dakle, svaku osobinu učenici su mogli procijeniti s najmanje jednim i s najviše deset bodova.
Osim navedenog, našim smo upitnikom htjeli provjeriti i poznavanje pojmova tolerancija, predrasuda, stereotip i diskriminacija pa smo kraj svakog pojma ponudili dva odgovora od kojih su ispitanici trebali odabrati točan.

Rezultati i diskusija:

Najviše i najniže procjene prihvaćanja od strane ukupnog broja ispitanih učenika:

• Najviše prihvaćanje učenici su pokazali prema rockerima (8,3) i cajkerima(7,6). Pritom treba uzeti u obzir da 37% učenika sluša upravo rock/heavy metal/punk i 25 % učenika sluša turbo-folk glazbu (Slika 2.). Sljedeća kategoraja s najvećim prihvačćanjem je kategorija pušača (7,4). Vjerojatno je i udio pušača među učenicima značajan faktor ovako visokog prihvaćanja, no on nije mjeren ovim ispitivanjem.

Slika 2.Glazbeni ukus učenika Gimnazije Bernardina Frankopana

• Najniže prihvaćanje učenici su pokazali prema prema ovisnicima o težim drogama i alkoholu (3,1) te prema ovisnicima o tzv. lakim drogama (3,7). Ovi rezultati mogu značiti da učenici imaju čvrste negativne stavove o konzumiranju psihoaktivnih sredstava, ali i nedostatak empatije za osobe s navedenim problemom.

Razlike između mlađih i starijih učenika:

• Gledamo li ukupan broj učenika, zbroj procjena prihvaćanja raste i najveći je kod učenika četvrtih razreda, a najmanji kod učenika drugih razreda (Slika 3.).

Slika 3.Ukupna tolerancija svih prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda Gimnazije Bernardina Frankopana

• Gledamo li različita usmjerenja, situacija je drugačija. Naime, kod svakog od usmjerenja procjena prihvaćanja raste s dobi samo za manji broj ciljnih grupa. Primjera radi, kod ekonomista tolerancija s dobi raste prema pušačima, ovisnicima o lakim drogama, oboljelima od AIDS-a ili hepatitisa, lezbijkama i biseksualnim ženama. U prihvaćanju ostalih grupa nema dobnih razlika
• Hipotezu o većoj toleranciji kod starijih učenika tako nismo potvrdili. Svakako bi bilo zanimljivo ispitati različite utjecaje na razvoj stavova srednjoškolaca.

Razlike između cajkera, rockera i ostalih učenika:

• Najvišu ukupnu toleranciju pokazuju rockeri (6,2), a najnižu cajkeri (5,1) (Slika 4.).
• Cajkeri pokazuju najveću toleranciju prema cajkerima (9,0), ostali učenici prema osobama prekomjerene tjelesne mase(7,5),a rockeri prema čak deset od petnaest ciljnih grupa.
• Cajkeripokazuju najnižu toleranciju prema ovisnicima o teškim drogama (3,1) i prema gay muškarcima (3,1), a rockeri i ostali učenici prema ovisnicima o teškim drogama (3,5 i 2,9)

Slika 4.Prosječna tolerancija cajkera, rockera i ostalih učenika Gimnazije Bernardina Frankopana

Razlike među usmjerenjima:

• Gimnazijalci pokazuju najveću ukupnu toleranciju (6,1), a prodavači najnižu (4,7). Dakle, naša hipoteza o najvišoj toleranciji kod gimnazijalaca je potvrđena (Slika 5.).

Slika 5.Ukupna tolerancija učenika pojedinih usmjerenja Gimnazije Bernardina Frankopana

• Gimnazijalci, ekonomisti i hotelijersko-turistički tehničari imaju najvišu toleranciju prema rockerima (8,7; 8,4 i 8,4), a prodaači prema cajkerima (8,0).
• Tolerancija svih usmjerenja najniža je prema ovisnicima o teškim drogama i alkoholu (2,4 do 3,2).

Razlike između djevojaka i mladića:

• Mladići i djevojke pokazuju jednaku ukupnu toleranciju.

Prihvaćanje homoseksualnih osoba:

• Čak 60% mladića i 30% djevojaka bi izbjegavalo ili ignoriralo gay muškarca.
• Čak 13% mladića i 40% djevojaka bi izbjegavalo ili ignoriralo lezbijku. Ovi rezultati ukazuju na izrazito nisko prihvaćanje homoseksualnih osoba, posebno muškaraca. Razlozi nerazumijevanju homoseksualnosti mogu biti različiti, ali ovako niske procjene prihvaćanja svakako upućuju na istraživanje istih.

Prihvaćanje oboljelih od AIDSA-a ili hepatitisa:

• Čak 71 % učenika ne bi prihvatilo kako kolegu u razredu učenika koji boluje od AIDS-a ili hepatitisa. Najvjerojatnije objašnjenje ovako niskog rezultata je neupoznatost učenika s činjenicama o dobivanju i načinu prenošenja navedenih bolesti. 

Poznavanje pojmova tolerancija, diskriminacija, presrasuda i stereotip.

• Najbolje znanje pokazali su gimnazijalci, a najlošije prodavači.
• Najbolje znanje pokazali su rockeri, a najlošije cajkeri.
• Najbolje znanje pokazali su četvrti razredi, a najlošije prvi i drugi razredi.
• Mladići su pokazali bolje ukupno znanje od djevojaka.
• Najboljim se pokazalo poznavanje pojma tolerancija (94% točnih odgovora), a najlošijim poznavanje pojma stereotip (59% točnih odgovora).

Zaključak

Prema očekivanjima, pokazala se pozitivna povezanost šireg obrazovanja s većom iskazanom tolerancijom: gimnazijalci pokazuju najveću toleranciju, a prodavači najmanju. S time je u vezi i glazbeni ukus – učenici cajkeri izvještavali su o nižoj toleranciji, a rockeri i ostali o višoj. No, treba biti oprezan u zaključivanju jer najveći dio cajkera pohađa trgovačko usmjerenje. Dakle, i ovdje se možda radi o faktoru obrazovanja (usmjerenja), a ne o glazbenom ukusu.

Značajna je činjenica o vrlo niskom prihvaćanju gayeva i lezbijki, što bi se lako moglo pripisati mladoj srednjoškolskoj dobi. No, nikako se ne bi smjela zanemariti potreba osvještavanja predrasuda o homoseksualnosti kod naših učenika.
Rezultati ovog malog istraživanja svakako pružaju uvid u postojeće stanje i ukazuju na potrebe za promjenama određenih stavova. Kod učenika trebamo i dalje osvještavati postojanje predrasuda, stereotipa i diskriminacije, ali i poticati i pohvaliti svaki njihov tolerantni nastup. Sudjelovanjem u ovom istraživanju učenici su dobili priliku razmisliti o svojim stavovima i prokomentirati ih međusobno kada su rezultati bili prezentirani na panou. To je možda mali korak, ali značajan na putu kojim se mijenjaju predrasude i ruše stereotipi.
Učenici u istraživačkom timu sudjelovali su u gotovo svim fazama istraživanja: konstrukcija mjernog instrumenta, organizacija i provedba ispitivanja te uređivanje panoa. Na taj način su dobili uvid u znanstveni rad i stekli važno iskustvo za buduće studiranje.

Helena Štrucelj, dipl.psiholog-profesor