OSNOVNA ŠKOLA LJUBEŠĆICA
NJEMAČKI JEZIK
UČITELJICA JASNA ŠPREM GUŠIĆ
ŠK.GOD 2023/2024.
Na temelju članka 12. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika
u osnovnoj i srednjoj školi te sjednica Stručnog školskog aktiva njemačkoga jezika Osnovne škole Ljubešćica donose se
ELEMENTI, NAČINI PRAĆENJA TE KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA NA NASTAVI NJEMAČKOGA JEZIKA
kojima se utvrđuju načini, postupci i elementi praćenja, ocjenjivanja i provjeravanja odgojnoobrazovnih postignuća
Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te školskim kurikulumom.
Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.
Ocjenjivanje (formativno, sumativno) je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta.
ELEMENTI, NAČINI PRAĆENJA TE KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
- Elementi praćenja:
- slušanje s razumijevanjem / čitanje s razumijevanjem
- govor na razini reprodukcije / govor na razini produkcije
- glasno čitanje, izgovor i intonacija
- pisano izražavanje i stvaranje
- jezične zakonitosti (usvojenost leksičkih i jezičnih struktura na razini prepoznavanja se ne ocjenjuje)
- pravopis
- radne navike i načini učenja
- interes i pažnja za rad
- rad u skupini (socijalne vještine i interpersonalna komunikacija)
- strategije učenja i služenja znanjem
- odgovornost i samostalnost u radu (samostalni rad kod kuće)
- Načini praćenja, provjeravanja i vrednovanja:
- Provjera razumijevanja se provodi, primjerice, na osnovi zvučnih i pisanih tekstova. Tražena reakcija je povezivanje jezičnoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom ili pokretom, a postupno se uvode i složeniji oblici provjere (pitanja alternativnog tipa - da ili ne, točno ili netočno - globalna pitanja - wer?, was?, wo?, wann?), pitanja višestrukoga izbora, ispisivanje podataka u tablicu, vođenje bilješki, sažimanje teksta i sl. Vrednovanje učenika ne smije biti stresna situacija. Naglasak je na pozitivnim aspektima napretka, učenika odnosno na onome što je učenik dobro svladao, a ne na onome u čemu griješi. U početnom učenju njemačkoga jezika svakako treba koristiti svaku situaciju kako bi se učenicima ukazalo na njihov osobni napredak i kako bi uočili što sve znaju ili mogu. Svaki napredak treba nagraditi na primjeren način, no učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja u kojima treba uložiti više truda.
- Praćenje i provjeravanje vještine govorenja provodi se, primjerice, na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama, reprodukcijama pjesmica, u višim razredima na osnovi sudjelovanja u razgovoru, postavljanju pitanja i odgovaranju na njih, sažetom prepričavanju. Prate se verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni stimulans i sl. Svaka govorna provjera ujedno pruža i mogućnost provjere izgovora i intonacije. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija u načelu provodi kao integralan dio samoga nastavnog sata, kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. U ranom učenju njemačkoga jezika ne bi trebalo planirati posebne sate provjere i ocjenjivanja, niti bi učenike u svrhu provjere i ocjenjivanja trebalo izdvajati od ostalih učenika. Učenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu (usmena pohvala, pozitivna reakcija izražena gestom ili mimikom učitelja). Važno je naglasiti kako u ranom učenju stranoga jezika do 3. razreda težište vrednovanja leži u usmenom izražavanju.
- Usvojenost jezičnih struktura i leksika može se provjeravati kroz govorne aktivnosti i kraće kontrolne zadatke otvorenoga tipa. Pritom vrste zadataka (npr. poveži, zaokruži, nadopuni, poredaj, izbaci, odgovori i sl.) moraju biti poznate učenicima. Preporučuju se petominutni kontrolni zadaci nakon obrade (formativno vrednovanje) i uvježbavanja nekoga odsječka gradiva, a nešto opsežniji kontrolni zadaci mogu uslijediti nakon obrade većih cjelina(sumativno vrednovanje).
- Ovisno o njihovoj vrsti, usvojenost kulturnocivilizacijskih sadržaja može se provjeriti u obliku kvizova znanja, reproduciranju pjesama za pjevanje i govorenje, adekvatnom jezičnom reagiranju u nekim specifičnim kulturno uvjetovanim situacijama i sl.
- Provjera pravopisa te provjera vještine pisanoga izražavanja i stvaranja vrši se nakon obrade kraćih poznatih tekstova ili samih leksičkih jedinica u obliku kraćih diktata u nižim razredima (primjerice, brojevi, dani u tjednu, školski pribor i slično, Lückendiktat, Laufdikatat i sl.), a od 6. razreda nadalje vrši se putem pisanja kraćih sastava na osnovi jednostavnih i poznatih prethodno obrađenih tekstova (primjerice, vođeni sastav, slikopriča i sl.), odnosno u okviru prethodno obrađenih tema i struktura. Prema potrebi usvojenost pravopisa može se provjeriti i putem diktata. Važno je učenicima ponuditi pomoćne/orijentacijske elemente za strukturiranje teksta (npr. pitanja, natuknice, dijelove rečenica i sl.). Kao vještinu pisanoga izražavanja može se pratiti i vrednovati način na koji učenik priprema tekst za PP prezentaciju ili plakat. Sastavci (vođeni ili nevođeni) su također jedan od mogućih oblika provjere pisanoga izražavanja i stvaranja. Namijenjeni su provjeri razvijenosti vještine pisanja, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, leksika ili razumijevanja teksta. Na osnovi slušanja glazbe, čitanja ili slušanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vještina pisanja kao proces, isprva vođenog, a postupno sve samostalnijeg pisanja (vođeno, kreativno tj. slobodno pisanje). Pri odabiru tekstnih vrsta svakako treba uzeti u obzir i komunikacijsku funkciju pisanja. Sastav, ovisno o jezičnoj razini učenika, može biti prepisivanje izmiješanih rečenica, nadopuna teksta, vođeni ili poluvođeni sastavak, pisanje sažetaka, a može imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, poruka i sl.).
- Napredak učenika može se pratiti pomoću odgovarajućih predložaka za umnožavanje iz Europskog jezičnog portfolia (EJP), pomoću obrazaca za praćenje doprinosa učenika u skupnom radu i projektima te pomoću evidencije o pisanju domaće zadaće (Domaće zadaće se zadaju redovito, no povremeno se može odustati od tog načela. Treba poticati učenike da bilježe što je zadano za domaću zadaću te provjeriti jesu li razumjeli zadatak. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo bez pomoći roditelja i drugih. Potrebno je redovito pregledavati domaće zadaće. Time se stiče uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.)
- Valja postupno uvoditi najjednostavnije oblike samoprocjene i međusobne procjene učenika (EJP) te samoocjenjivanja.
- Opisno praćenje učenika
U rubriku za opisno praćenje učenika upisuje se opisna ocjena, odnosno cjelokupno praćenje učenikovih postignuća, znanja i vještina, učenikov napredak ili poteškoće, odnos prema radu i sl. U toj rubrici opisno se može pratiti redovitost pisanja domaćih uradaka, datum pisanja i broj postignutih bodova u testovima postignuća i napretka. Može se upisati datum i sadržaj usmene provjere ili se može opisati postignuće učenika u svim jezičnim vještinama nakon određenog vremena kontinuiranoga praćenja učenika. Vrlo je važno ne opisivati učenikovu osobnost ili subjektivne dojmove u odnosu na učenikovo ponašanje ili način rada. (vidi: Sastavnice opisnoga praćenja učenika nalaze se u zadnjem dijelu dokumenta).
- Ocjenjivanje
Ocjene trebaju biti transparentne, a učenike treba upoznati s elementima te kriterijima praćenja i vrednovanja, s dobivenom ocjenom i usmenim objašnjenjem dobivene ocjene, dakle treba se ukazati na eventualne manjkavosti ili izraziti pohvalu za ostvarena postignuća. Učenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu. Učenici također trebaju znati da se praćenje provodi kontinuirano te da se svaka aktivnost može vrednovati. Učenici imaju pravo ispraviti ocjenu koja može utjecati na lošiji uspjeh.
Pri zaključivanju ocjena vrednuju se svi navedeni elementi, s time da zaključna ocjena može biti poticajna odnosno, ukoliko se ocjene po elementima razlikuju za jednu ocjenu, može se zaključiti viša ocjena. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine svih ocjena, budući da na nju utječu i odgojni elementi i odnos prema radu.
Učenike koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke ili uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke vrednuje se prema razrađenom planu i na način koji je usklađen s poteškoćama i mogućnostima učenika.
- Sastavnice za ocjenjivanje (od 1. do 4. razreda)
- U rubriku „razumijevanje“ (slušanje i čitanje) upisuju se ocjene iz usmenog odnosno pismenog provjeravanja slušanja i čitanja s razumijevanjem na osnovi povezivanja jezičnoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom, odnosno provjere glasnoga čitanja. Čitanje u 1. razredu, osobito u 1. polugodištu, valja shvatiti kao globalno čitanje. To znači da se čitanju ne pristupa analitičko-sintetički, već da djeca pamte sliku određene riječi. Pritom je važno krenuti od riječi koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obilježja materinskoga jezika. Osnovna je aktivnost glasno čitanje pojedinih riječi i kratkih rečenica i to u zboru i individualno. Od drugoga razreda nadalje provjerava se glasno čitanje.
- Rubrika „govorenje i pisanje“ dijeli se na usmeno i pisano izražavanje. U rubriku usmenoga izražavanja upisuju se ocjene na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama, reprodukcije pjesmica, prate se verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni stimulus ili sl. Svaka govorna provjera ujedno pruža i mogućnost provjere izgovora i intonacije. U rubriku pisanoga izražavanja upisuju se ocjene iz raznih oblika pisanih uradaka. Od 2. do 4. razreda provode se pismene provjere usvojenosti putem diktata (nakon manjih cjelina uglavnom su to diktati riječima(2.raz), ili poznate rečenice (3. i 4.raz)), kraćih pismenih uradaka, pitanja i odgovora, slaganja riječi ili rečenica, vođenih sastava i sl., a nadalje pismena provjera i načini provjere vrijede kao za drugi strani jezik u višim razredima. Važno je naglasiti da vještina pisanja u 1. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih riječi i vrlo kratkih rečenica, što znači da se pisanju ne pristupa sustavno već da se samo povremeno uključuje u nastavu. Preporuča se uvođenje pisanja u 2. polugodištu nakon što su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika.
Elementi i kriteriji ocjenjivanja za 1. i 2. razred
|
|
RAZUMIJEVANJE SLUŠANJEM |
GOVORENJE |
|
ODLIČAN |
Razumije jednostavne naputke i naredbe te na njih verbalno i neverbalno reagira. Samostalno i točno povezuje vidni (slikovni) i zvučni jezični sadržaj. Razumije jednostavne izjavne rečenice i pitanja. Samostalno dopunjava kratki tekst zadanim riječima. Razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno s dužim pauzama uz više ponavljanja. |
Samostalno i točno reproducira jednostavne brojalice, pjesmice i recitacije kao i govorene ili snimljene zvučne uzorke, izdvojene riječi i kraće rečenice. Samostalno i točno verbalno reagira na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezičnih funkcija. Samostalno i točno postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njihu okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja. Samostalno imenuje osobe, predmete, radnje i pojave. Samostalno te jezično i leksički točno sudjeluje u kratkim dramatizacijama (2 -3 kratke rečenice) i u govornoj razmjeni. |
|
VRLO DOBAR |
Uglavnom razumije naputke i naredbe te na njih pravilno reagira. Uglavnom točno povezuje vidni (slikovni) i zvučni jezični sadržaj. Uglavnom razumije jednostavne izjavne rečenice i pitanja. Uglavnom razumije jednostavni dijalog/tekst.
|
Uglavnom točno reproducira jednostavne brojalice, pjesmice i recitacije. Uglavnom točno reproducira govorene ili snimljene zvučne uzorke. Uglavnom točno verbalno reagira na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezičnih funkcija. Uglavnom točno postavlja i odgovara na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja. Uglavnom točno sudjeluje u kratkim dramatizacijama (2 -3 kratke rečenice) i u govornoj razmjeni. |
|
DOBAR |
Djelomično i uz pomoć razumije i reagira na naputke i naredbe. Djelomično točno i uz pomoć povezuje vidni (slikovni) i zvučni jezični sadržaj. Djelomično i uz pomoć razumije jednostavne izjavne rečenice i pitanja. Uz manju pomoć dopunjava kratki tekst. Uz manju pomoć razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno s dužim pauzama uz više ponavljanja. |
Djelomično točno reproducira jednostavne brojalice, pjesmice i recitacije i govorene ili snimljene zvučne uzorke. Djelomično točno verbalno reagira na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jezičnih funkcija. Potreban mu je stalan poticaj i usmjeravanje na govornu produkciju. Djelomično točno postavlja i odgovara na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja. Djelomično točno i uz poticaj sudjeluje u kratkim dramatizacijama (2 -3 kratke rečenice) i u govornoj razmjeni. |
|
DOVOLJAN |
U 1. razredu se ocjena dovoljan izbjegava te se koristi samo u drugom razredu kada učenik djelomično, slabo ili nikako ne razumije riječi, izraze ili naredbe slušanjem zvučnog, AV zapisa ili učitelja uz višestruko ponavljanje i upute. |
U prvom razredu se ocjena dovoljan u stranom jeziku izbjegava te se u iznimnim slučajevima koristi samo u drugom razredu i to onda kada učenik se izražava uz stalne ispravke i pomoć. Na pitanja odgovara kratko bez strukture rečenice, uz velike greške u izgovoru.
|
Elementi i kriteriji ocjenjivanja za 3. i 4. razred
|
SASTAVNICE OCJENJIVANJA |
ODLIČAN (5) |
VRLO DOBAR (4) |
DOBAR (3) |
DOVOLJAN (2) |
NEDOVOLJAN (1) |
|
RAZUMIJEVANJE-
SLUŠANJEM |
-razumije i reagira na upute i naredbe na njemačkome jeziku -povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -izvrsno razumije govor normalne brzine i artikulacije te osnovnu namjeru sugovornika -razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst -uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane riječi -u potpunosti razumije kratke pisane upute i kratke tekstove |
-uglavnom razumije i uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku -djelomično povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i govor normalne brzine i artikulacije -uglavnom razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -većinom globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst slušanjem -uglavnom uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije jednostavnije slovkane riječi -prepoznaje i čita fonetske simbole -djelomično razumije kratke pisane upute i kratke tekstove |
-djelomično razumije i uzvraća reagira na upute i naredbe na njemačkome jeziku -ponekad povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -djelomično razumije osnovnu namjeru sugovornika te govor normalne brzine i artikulacije - razumije poznate kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -povremeno globalno razumije kratki poznati tekst slušanjem -uz pomoć uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomoć razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomično prepoznaje i čita fonetske simbole i većinom ne razumije slovkane riječi |
-ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku ,osim uz dodatna objašnjenja -slabo povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije -razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja uz dodatnu pomoć -slabo pokazuje globalno razumijevanje teksta -uglavnom ne uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -uz pomoć i dodatne upute učitelja razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
- ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku
-ne povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -ne pokazuje globalno razumijevanje teksta
|
|
RAZUMIJEVANJE ČITANJEM |
-vrlo tečno čita te u potpunosti vlada rečeničnom intonacijom -uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -u potpunosti razumije pročitanu rečenicu ili kratki tekst |
-uglavnom tečno čita i svladava rečeničnu intonaciju -većinom uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -uglavnom razumije pročitanu rečenicu ili kratki tekst |
-čita s manjim poteškoćama te djelomično svladava rečeničnu intonaciju -slabo uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -uz pomoć razumije pročitano |
-čita uz ponavljanje za modelom -slabo svladava rečeničnu intonaciju -uglavnom ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -vrlo teško razumije pročitano |
-ne svladava rečeničnu Intonaciju -ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi
|
|
GOVORENJE |
-pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uspješno postavlja jednostavna pitanja i i odgovara na njih -samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -vrlo aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima - samostalno imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja - samostalno opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uglavnom pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uglavnom točno postavlja pitanja i odgovara na njih -uz manje poteškoće reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima - uz manju pomoć imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica uz manju pomoć opisuje - uglavnom samostalno opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uz manju pomoć točno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -djelomično samostalno prepoznaje i imenuje osnovne leksičke jedinice ili jednostavne rečenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada -djelomično samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -ponekad aktivno sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima - samo djelomično imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica samo djelomično opisuje - samo uz pomoć opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uglavnom netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uz pomoć i model prepoznaje i imenuje samo neke leksičke jedinice ili jednostavne rečenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom i izmjenu poznatijih elemenata -s teškoćama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja - teže imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica teže opisuje - teško opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
- netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika - ne postavlja i odgovara na jednostavna pitanja
|
|
PISANJE |
- piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -točno piše riječi prema diktatu -samostalno povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -samostalno piše pozivnicu ili čestitku |
- uz manju pomoć piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -uz manju pomoć uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -uglavnom točno piše riječi prema diktatu -uz pomoć povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -uglavnom samostalno piše pozivnicu ili čestitku |
- samo uz pomoć piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -samo uz pomoć uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -griješi u pisanju riječi prema diktatu -samo uz pomoć povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -uz pomoć piše pozivnicu ili čestitku |
- teže piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -teže uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -često griješi u pisanju riječi prema diktatu -teže povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -samo uz stalnu pomoć piše pozivnicu ili čestitku |
-ne piše kratke jednostavne rečenice -ni uz pomoć učitelja ne dopunjava različite jednostavne obrasce -stalno griješi u pisanju riječi prema diktatu |
Napomena: Kriteriji za 5. razred (peta godina učenja, I. strani jezik) uglavnom se podudaraju sa 6. razredom (treća godina učenja, II. strani jezik), za 6. razred se kriteriji podudaraju sa 7. razredom, a 7. i 8. razred se podudaraju s 8. razredom (II. strani jezik) te se stoga ne navode zasebno.
6. Sastavnice za ocjenjivanje (od 5. do 8. razreda)
U rubrike „slušanje s razumijevanjem“ i „čitanje s razumijevanjem“ upisuju se ocjene iz slušanja i čitanja s razumijevanjem, a u rubriku „govorenje“upisuju se ocjene iz usmenoga izražavanja. Praćenje se provodi kontinuirano i interaktivno te sadržajno u skladu s Planom i programom odnosno u skladu s dobi i jezičnom razinom učenika (primjerice, sažimanje teksta, traženje podataka u tekst, pitanja i odgovori, samostalno prepričavanje, izlaganje, opisivanje, govorenje pomoću podataka i sl.). U rubriku „razumijevanje“ upisuju se i ocjene iz testova postignuća (slušanje i čitanje s razumijevanjem). U rubriku „govorenje“ mogu se upisati i ocjene iz projekata, predstavljanja plakata, prezentacijai sl. Valja naglasiti kako se kod ocjenjivanja u pravilu vrednuje ona vještina koja se prema ispitnim specifikacijam provjerava, primjerice, ukoliko prilikom provjere slušanja s razumijevanjem učenik napravi pravopisnu pogrešku, odgovor će se smatrati točnim, no ista takva pravopisna pogreška u diktatu će se smatrati pogreškom.
U rubriku „pisanje“ upisuju se ocjene iz pismenih uradaka, sastavaka, prezentacija, uradaka kreativnoga karaktera i sl.
Sastavci su sastavni dio cjelovite pisane provjere, koja se može provoditi kroz nekoliko nastavnih sati, a kriteriji za ispravljanje sastavaka usklađuju se s dobi i jezičnom razinom učenika te s vrstom pisanoga uratka odnosno sastavaka, no u pravilu se, posebice u 7. i 8. razredu, boduju s maksimalno 20 bodova. Bodovna lista za ocjenjivanje određuje se u skladu s vrstom zadatka sastavskoga tipa na razini aktiva.
Elementi vrednovanja sastavaka i kriteriji bodovanja:
Izvršenje zadatka (Sadržaj-ostvarenje komunikacijske poruke / Leksik): max 10 bodova
Jezik /Jezične strukture (gramatika) / Pravopis): max 10 bodova.
Dodatni elementi za bodovanje sastavaka: broj riječi i elementi tekstne vrste. Ako tekst ne sadržava sve elemente tekste vrste (kod pisma npr. oslovljavanje, uvodnu i završnu rečenicu te pozdrav), oduzima se 0, 5 ili 1 bod. Učenici smiju napisati i više od traženog broja riječi. U brojanje riječi ne ulaze osobna imena. Bodovi se oduzimaju ako učenik napiše premalo riječi; 7. r. I. pol. 70-75 riječi - za 50 do 55 riječi oduzima se 1 bod, za manje od 50 riječi oduzimaju se 2 boda / 7. r. II. pol. 75-80 riječi - za 55 do 60 riječi oduzima se 1 bod, za manje od 55 riječi oduzimaju se 2 boda / 8. r. I. i II. pol. 80-85 riječi - za 60 do 65 riječi oduzima se 1 bod, za manje od 60 riječi oduzimaju se 2 boda.
|
Izvršenje zadatka (10 bodova max) |
Jezik (10 bodova max) |
|||
|
Broj bodova |
Sadržaj |
Leksik |
Gramatika |
Pravopis |
|
10 |
- odgovori na sva pitanja su prikladni i razrađeni - glavne su misli relevantne |
- širok raspon leksika - leksički su izrazi primjereni sadržaju |
- širok raspon jezičnih struktura - samo poneka gramatička pogreška koja ne utječe na razumljivost |
- samo poneka pravopisna pogreška koja ne utječe na značenje i razumljivost |
|
8 |
- odgovori na većinu pitanja su prikladni i opširni, na neka pitanja odgovori zadovoljavaju - glavne su misli relevantne, ali nekima nedostaje dovoljna potpora |
- dobar raspon leksika - neke pogreške u uporabi/ obliku ponekad utječu na lako razumijevanje |
- dobar raspon jezičnih struktura - pogreške u uporabi// obliku ponekad utječu na lako razumijevanje |
- neke pogreške u uporabi/ obliku ponekad utječu na lako razumijevanje |
|
6
|
- odgovori na neka pitanja su prikladni i opširni, na većinu pitanja odgovoreno je samo kratko - glavne su misli relevantne, ali je potpora nedovoljna, nevažna ili se ponavlja |
- dovoljan raspon leksika - pogreške u uporabi/ obliku uzrokuju teškoće u razumijevanju, no tekst je u cjelini razumljiv |
- uglavnom jednostavne strukture uz povremeni pokušaj uporabe složenih struktura - pogreške u uporabi/ obliku uzrokuju teškoće u razumijevanju, ali se globalno poruka ipak može razumijeti |
- pogreške u uporabi/ obliku uzrokuju teškoće u razumijevanju |
|
5 |
- odgovori su vrlo kratki ili samo djelomični ili je samo na jedno pitanje primjereno odgovoreno, a ostala su zanemarena što je znatno utjecalo na jasnoću glavne misli |
- nedovoljan raspon leksika - pogreške u uporabi/ obliku ponekad onemogućuju razumijevanje |
- uporaba samo jednostavnih struktura - brojne pogreške ponekad onemogućuju razumijevanje |
- brojne pravopisne pogreške otežavaju razumljivost teksta |
|
3 |
- sadržaj se odnosi samo na jedno pitanje, a ostala su pitanja zanemarena - odgovori ne pristaju zadanom kontekst, glavne misli su irelevantne |
- vrlo ograničen raspon leksika - leksik neprimjeren sadržaju - pogreške u uporabi/ obliku općenito onemogućuju razumijevanje |
- raspon struktura je vrlo ograničen - pogreške u uporabi/ obliku općenito onemogućuju razumijevanje |
- vrlo mnogo pogrešaka koje znatno otežavaju razumljivost teksta |
|
0 |
- nema teksta ili je sasvim nečitak, nerazumljiv - sadržaj se niti u jednom dijelu ne odnosi na zadatak - nema odgovora niti na jedno pitanje ili je samo na jedno pitanje dan kratki odgovor |
- vrlo manjkav leksik pri čemu je znatno otežana razumljivost teksta ili je tekst gotovo nerazumljiv |
- vrlo mnogo pogrešaka pri čemu je znatno otežana razumljivost teksta ili je tekst gotovo nerazumljiv |
- vrlo mnogo pogrešaka koje gotovo u potpunosti čine tekst nerazumljivim |
Elementi i kriteriji ocjenjivanja za 4. i 5. razred
|
SASTAVNICE OCJENJIVANJA |
ODLIČAN (5) |
VRLO DOBAR (4) |
DOBAR (3) |
DOVOLJAN (2) |
NEDOVOLJAN (1) |
|
SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM |
-razumije i reagira na upute i naredbe na njemačkome jeziku -povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -izvrsno razumije govor normalne brzine i artikulacije te osnovnu namjeru sugovornika -razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst -uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane riječi -u potpunosti razumije kratke pisane upute i kratke tekstove |
-uglavnom razumije i uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku -djelomično povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i govor normalne brzine i artikulacije -uglavnom razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -većinom globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst slušanjem -uglavnom uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije jednostavnije slovkane riječi -prepoznaje i čita fonetske simbole -djelomično razumije kratke pisane upute i kratke tekstove |
-djelomično razumije i uzvraća reagira na upute i naredbe na njemačkome jeziku -ponekad povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -djelomično razumije osnovnu namjeru sugovornika te govor normalne brzine i artikulacije - razumije poznate kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja -povremeno globalno razumije kratki poznati tekst slušanjem -uz pomoć uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomoć razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomično prepoznaje i čita fonetske simbole i većinom ne razumije slovkane riječi |
-ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku, osim uz dodatna objašnjenja -slabo povezuje vidni i slušni jezični sadržaj -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije -razumije kraće jednostavne izjavne rečenice i pitanja uz dodatnu pomoć -uglavnom ne uočava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -uz pomoć i dodatne upute učitelja razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
- ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku - ne povezuje vidni i slušni jezični sadržaj - ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije - ne pokazuje globalno razumijevanje teksta - ne razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -ne razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
|
ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM |
-vrlo tečno čita te u potpunosti vlada rečeničnom intonacijom -uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -u potpunosti razumije pročitanu rečenicu ili kratki tekst |
-uglavnom tečno čita i svladava rečeničnu intonaciju -većinom uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -uglavnom razumije pročitanu rečenicu ili kratki tekst |
-čita s manjim poteškoćama te djelomično svladava rečeničnu intonaciju -slabo uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -uz pomoć razumije pročitano |
-čita uz ponavljanje za modelom -slabo svladava rečeničnu intonaciju -uglavnom ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -vrlo teško razumije pročitano |
- ne svladava rečeničnu intonaciju
- ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -ne razumije pročitano |
|
GOVORENJE |
-pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uspješno postavlja jednostavna pitanja i i odgovara na njih -samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -vrlo aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima - samostalno imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja - samostalno opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uglavnom pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uglavnom točno postavlja pitanja i odgovara na njih -uz manje poteškoće reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima - uz manju pomoć imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica uz manju pomoć opisuje - uglavnom samostalno opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uz manju pomoć točno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -djelomično samostalno prepoznaje i imenuje osnovne leksičke jedinice ili jednostavne rečenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada -djelomično samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -ponekad aktivno sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima - samo djelomično imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica samo djelomično opisuje - samo uz pomoć opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
-uglavnom netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -uz pomoć i model prepoznaje i imenuje samo neke leksičke jedinice ili jednostavne rečenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom i izmjenu poznatijih elemenata -s teškoćama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja - teže imenuje leksičke jedinice - nizom kratkih, jednostavnih rečenica teže opisuje - teško opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima |
- netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -ni uz poticaj ne sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima
-ne postavlja i ne odgovara na jednostavna pitanja
|
|
PISANJE |
- piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -točno piše riječi prema diktatu -samostalno povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -samostalno piše pozivnicu ili čestitku |
- uz manju pomoć piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -uz manju pomoć uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -uglavnom točno piše riječi prema diktatu -uz pomoć povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -uglavnom samostalno piše pozivnicu ili čestitku |
- samo uz pomoć piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -samo uz pomoć uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -griješi u pisanju riječi prema diktatu -samo uz pomoć povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -uz pomoć piše pozivnicu ili čestitku |
- teže piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema -teže uočava osnovne razlike u pisanju hrvatskoga i njemačkoga jezika -često griješi u pisanju riječi prema diktatu -teže povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom -samo uz stalnu pomoć piše pozivnicu ili čestitku |
-ne piše ni vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku -ne dopunjava različite jednostavne obrasce (ne prenosi informacije) poznatim riječima - ne upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
- griješi u pisanju riječi prema diktatu -ne povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom |
Elementi i kriteriji ocjenjivanja za 6. razred
|
SASTAVNICE OCJENJIVANJA |
ODLIČAN (5) |
VRLO DOBAR (4) |
DOBAR (3) |
DOVOLJAN (2) |
NEDOVOLJAN (1) |
|
SLUŠANJE / ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
|
- globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika iskustvom i znanjem temama i s poznatim leksikom |
- globalno i selektivno uglavnom razumije kratke autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika |
- samo globalno razumije kratke autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
|
- rijetko pokazuje globalno razumijevanje kratkih autentičnih i prilagođenih tekstova povezanih sa svakodnevicom i neposrednim okružjem jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
|
- ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku - ne povezuje vidni i slušni jezični sadržaj - ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije - ne pokazuje globalno razumijevanje teksta - ne razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -ne razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
|
GOVORENJE |
- pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika - primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju - pravilno reproducira govorene ili snimljene zvučne modele - oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne - povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada - upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima - pokušava samostalno produktivno upotrijebiti - postavlja vrlo jednostavna pitanja u poznatim |
- uglavnom pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika - uz manju pomoć primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju - uglavnom pravilno reproducira govorene ili snimljene zvučne modele - uz manju pomoć oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama - uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - uglavnom samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada - uz manju pomoć upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima - uz manju pomoć postavlja vrlo jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja |
- teže pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika - uz stalnu pomoć primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju - teže pravilno reproducira govorene ili snimljene zvučne modele - uz stalnu pomoć oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama - samo uz pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - teže samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada - samo uz pomoć upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima - uz stalnu pomoć postavlja vrlo jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja |
- rijetko pravilno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika - vrlo rijetko primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju - rijetko pravilno reproducira govorene ili snimljene zvučne modele - rijetko oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama - rijetko povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - rijetko iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada - samo uz stalni nadzor i pomoć upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima - rijetko postavlja vrlo jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja |
- ne svladava rečeničnu intonaciju
- ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -ne razumije pročitano
- netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -ni uz poticaj ne sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima
-ne postavlja i ne odgovara na jednostavna pitanja
|
|
PISANJE |
- oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku - dopunjava kraći tekst riječima - pokušava samostalno produktivno upotrijebiti - opisuje neke poznate osobe i bitna obilježja hrvatskome njemačkome jeziku i oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno - povezuje elemente teksta i samostalno pisano odgovara na pitanja |
- uz manju pomoć oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku - uz manju pomoć dopunjava kraći tekst riječima - uglavnom pravilno piše poznate i učestale riječi i rečenice - uz manju pomoć opisuje neke poznate osobe i bitna obilježja zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim njemačkome jeziku i uz manju pomoć oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno - uz manju pomoć povezuje elemente teksta i samostalno pisano odgovara na pitanja |
- samo uz pomoć oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku - uz pomoć dopunjava kraći tekst riječima - uz pomoć piše poznate i učestale riječi i rečenice - samo uz pomoć opisuje neke poznate osobe i bitna obilježja zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim - samo uz pomoć povezuje elemente teksta i samostalno pisano odgovara na pitanja |
- vrlo rijetko oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku - samo uz pomoć dopunjava kraći tekst riječima - rijetko piše točno poznate i učestale riječi i rečenice - rijetko opisuje neke poznate osobe i bitna obilježja zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih teško uspoređuje s hrvatskim - samo uz stalnu pomoć i nadzor povezuje elemente teksta i vrlo rijeko samostalno pisano odgovara na pitanja |
-ne piše ni vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku -ne dopunjava različite jednostavne obrasce (ne prenosi informacije) poznatim riječima - ne upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
- griješi u pisanju riječi prema diktatu -ne povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom |
Elementi i kriteriji ocjenjivanja 7. razred
|
SASTAVNICE OCJENJIVANJA |
ODLIČAN (5) |
VRLO DOBAR (4) |
DOBAR (3) |
DOVOLJAN (2) |
NEDOVOLJAN (1) |
|
SLUŠANJE / ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
|
- globalno, selektivno i detaljno razumije kratke i - uočava jednostavne odnose među informacija |
- globalno, selektivno i detaljno uglavnom i uz manju pomoć razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama - uz manju pomoć uočava jednostavne odnose među informacija |
- samo globalno i ponekad selektivno uz pomoć razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama - uz pomoć uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu |
- samo globalno i uz pomoć razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama - samo uz pomoć i teže uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu |
- ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku - ne povezuje vidni i slušni jezični sadržaj - ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije - ne pokazuje globalno razumijevanje teksta - ne razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -ne razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
|
GOVORENJE |
- oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama produkciju novih, neuvježbanih iskaza - postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim - povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada
|
- uz manju pomoć oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama produkciju novih, neuvježbanih iskaza - uz manju pomoć postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja - uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - ne sasvim samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada |
- uz stalnu pomoć oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama produkciju novih, neuvježbanih iskaza - uz stalnu pomoć postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja - uz stalnu pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - teže samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada |
- samo uz stalnu pomoć i vrlo rijetko oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama produkciju novih, neuvježbanih iskaza - samo uz pomoć i teže postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja - iako uz pomoć teško povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora - gotovo nikada ne iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada |
- ne svladava rečeničnu intonaciju
- ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -ne razumije pročitano
- netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -ni uz poticaj ne sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima
-ne postavlja i ne odgovara na jednostavna pitanja
|
|
PISANJE
|
- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih - navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i - na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja |
- uz manje pogreške primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih - uz manju pomoć navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja - uz manju pomoć na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja |
- uz veći broj pogrešaka primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke - samo uz pomoć navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja - samo uz pomoć i vrlo rijetko upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja |
- vrlo teško i pogrešno primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke - iako uz pomoć vrlo teško navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja - gotovo nikada ne upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja |
-ne piše ni vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku -ne dopunjava različite jednostavne obrasce (ne prenosi informacije) poznatim riječima - ne upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
- griješi u pisanju riječi prema diktatu -ne povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom |
Elementi i kriteriji ocjenjivanja za 8. razred
|
SASTAVNICE OCJENJIVANJA |
ODLIČAN (5) |
VRLO DOBAR (4) |
DOBAR (3) |
DOVOLJAN (2) |
NEDOVOLJAN (1) |
|
SLUŠANJE / ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
|
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje |
- globalno, selektivno i detaljno uglavnom i uz manju pomoć razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama |
- samo globalno i ponekad selektivno uz pomoć razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama |
- samo globalno i uz pomoć razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama |
- ne reagira i ne uzvraća na upute i naredbe na njemačkome jeziku - ne povezuje vidni i slušni jezični sadržaj - ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije - ne pokazuje globalno razumijevanje teksta - ne razumije jednostavne i kraće slovkane riječi -ne razumije kratke pisane upute i kraći jednostavni tekst |
|
GOVORENJE |
- planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne - razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i |
- uz manju pomoć planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama - uz manju pomoć razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i |
- uz stalnu pomoć planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama - uz stalnu pomoć i rjeđe razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i |
- samo uz stalnu pomoć i vrlo rijetko planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama - samo uz stalnu pomoć i vrlo rijetko razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima o poznatim temama |
- ne svladava rečeničnu intonaciju
- ne uočava razlike između pisanja i izgovora kod učestalih riječi -ne razumije pročitano
-- netočno izgovara specifične glasove njemačkoga jezika -ni uz poticaj ne sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima
-ne postavlja i ne odgovara na jednostavna pitanja
|
|
PISANJE |
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta - izvještava o običajima zemalja njemačkoga |
- uz manju pomoć primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta - uz pomoć izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja |
- uz veći broj pogrešaka primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta - samo uz pomoć izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja |
- vrlo teško i često pogrešno primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta - iako uz pomoć rijetko ili uz poteškoće izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja |
-ne piše ni vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku -ne dopunjava različite jednostavne obrasce (ne prenosi informacije) poznatim riječima - ne upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
- griješi u pisanju riječi prema diktatu -ne povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom |
Prvi strani jezik
Nakon 8. godine učenja stranoga jezika, po završetku 8. razreda osnovne škole učenici u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti mogu ostvariti sljedeće:
Razina A2 (temeljna razina)
|
Razumijevanje |
Slušanje |
|
|
|
Čitanje |
|
|
Govor |
Govorna interakcija |
|
|
|
Govorna produkcija |
|
|
Pisanje |
Pisanje |
|
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksičkih jedinica te osviještenu uporabu osnovnih gramatičkih struktura. Pod osviještenom uporabom podrazumijeva se da učenik može riješiti gramatičke zadatke ili ispraviti pogrešku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne traži da gramatičke strukture upotrijebi bez pogreške u slobodnom govoru i pisanju.
Drugi strani jezik
Učenici koji učenje stranoga jezika započinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u načelu mogu postići tzv. razinu A1+ što znači da u prethodno navedenim područjima jezične vještine stječu razinu višu od razine A1, ali zbog ograničenog broja sati, osim u iznimnim slučajevima, ne uspijevaju u svim vještinama doseći razinu A2.
To znači da učenici nakon 5. godine učenja drugog stranog jezika, po završetku 8. razreda osnovne škole u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti mogu ostvariti sljedeće:
|
Razumijevanje |
Slušanje |
|
|
|
Čitanje |
|
|
Govor |
Govorna interakcija |
|
|
|
Govorna produkcija |
|
|
Pisanje |
Pisanje |
|
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 – 800 leksičkih jedinica te osviještenu uporabu osnovnih gramatičkih struktura. Pod osviještenom uporabom podrazumijeva se da učenik može riješiti gramatičke zadatke ili ispraviti pogrešku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne traži da gramatičke strukture upotrijebi bez pogreške u slobodnom govoru i pisanju.
SASTAVNICE OPISNOGA PRAĆENJA UČENIKA
Predznanje, sposobnosti, način učenja:
Učenik se izvrsno koristi predznanjem da bi izvršio zadatak.
Učenik ponekad / rijetko može primijeniti predznanje pri usvajanju novoga sadržaja.
Učenik logički povezuje sadržaje i zaključuje o novim sadržajima na osnovi prethodnih znanja.
Logički povezuje leksičke, jezične i kulturološke sadržaje te samostalno zaključuje o jezičnim načelima.
Bez teškoća rješava problemske zadatke. Uči s razumijevanjem i ima razvijeno logičko zaključivanje.
Uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce.
Induktivnim putem izvodi pravila iz niza primjera.
Otkriva logične veze među strukturama i pojmovima. Samostalno izvodi pravila i zaključke.
Prepoznaje pojavu, ali je u primjeni vidljiva nesigurnost.
S lakoćom izdvaja bitno od nebitnoga.
Vješto prelazi s jedne aktivnosti na drugu.
Rado uči uspoređivanjem i otkrivanjem novoga.
Primjenjuje naučeno u praksi.
Potrebno je poticati razvijanje samostalnosti u radu, ali vidljivo je da ulaže napor. Uz poticaj i vođenje može postići uspjeh.
Često odustaje od zadatka ukoliko treba uložiti veći trud. Potreban je stalni nadzor i poticaj.
Postavlja ciljeve, planira i organizira svoje učenje.
Mijenja svoje ponašanje temeljem povratnih informacija.
Analizira svoje učenje, uočava koje su strategije za njega učinkovite te se koristi njima, a odbacuje one koje mu ne pomažu.
Bilježi, opisuje i procjenjuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika.
Planira i organizira suradnju s drugima i uvažava tuđa mišljenja i stavove.
Rado sudjeluje u radu u skupini. Rado surađuje s prijateljima iz razreda.
Aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini i sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine.
U suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima.
Izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju.
Prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika.
U skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija.
Prikuplja, tumači i razvrstava informacije iz različitih izvora.
U radu se koristi prikupljenim informacijama.
Rado priprema projekte i izlaganja prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.
Postiže izvrsne rezultate u odnosu na predviđena postignuća.
Postiže vrlo dobre rezultate u odnosu na predviđena postignuća.
Postiže dobre rezultate u odnosu na predviđena postignuća.
Postiže zadovoljavajuće rezultate u odnosu na predviđena postignuća.
Postiže lošije rezultate u odnosu na predviđena postignuća i sposobnosti.
Interes i pažnja učenika za rad na satu mogu biti:
Interes i pažnja za rad na satu izraziti / vrlo dobri / dobri.
Učenik pokazuje znatiželju i zanimanje za sve sadržaje.
Učenik pokazuje znatiželju i zanimanje osobito za sadržaje iz kulture i civilizacije.
Učenik pokazuje izazovna i realistična očekivanja pri usvajanju novih sadržaja.
S lakoćom pristupa rješavanju zadatka, ali zbog brzine često/ponekad griješi.
Potrebno je poticati interes i pažnju za rad na satu.
Interes i pažnja za rad na satu pojačani tijekom rada u skupini.
Potrebno je poticati interes i pažnju za rad u skupini.
Tijekom sata usredotočen je na rad.
Tijekom sata teže se usredotočuje na zadanu aktivnost.
Samostalnost, radne navike, zalaganje učenika:
Izrazito marljiv, odgovoran i samostalan.
Ulaže napor i trudi se postići što više.
Radi brzo, točno i sigurno.
Aktivno sudjeluje u svim aktivnostima na satu.
Uredno, točno i na vrijeme izvršava zadatke.
Samo uz pomoć i poticaj rješava zadatke.
Potrebno je poticati razvoj tehnika učenja i služenja znanjem.
Potrebno je poticati odgovornost, redovitost i temeljitost u radu.
Lako odustaje od zadataka. Često prekida rad prije završetka.
Dovršava rad unatoč teškoćama na koje nailazi.
Treba razvijati ustrajnost u radu.
Marljiv i uporan, pokazuje interes za sve aktivnosti. Vrlo je aktivan na satu.
Pjevaju:
viši razredi OŠ Ljubešćica,
sviraju:
učiteljica Bernardica Bačan
i Vinko Španić (8. r.)
Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj
| « Ožujak 2025 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
