Istražili smo od kud potječe taj neobičan običaj te što se sve i gdje radi na taj dan!
Noć vještica u narodu danas poznatiji pod nazivom Halloween (Hollow eve - sveta večer) potječe od keltskog blagdana Samhain (Samhuinn) što u doslovnom prijevodu znači kraj ljeta.
Na nekim prostorima, kao što su Škotska i Irska, Samhain je poznatiji pod nazivom Oice Shamhna; a u Walesu također i kao Nos Calan Gaeaf.
Prvotno, Samhain je bio jedan od najbitnijih blagdana starih poganskih tradicija, čiji su korijeni kasnije prepoznatljivi i u kršćanskoj religiji; tako je, doduše izmijenjena imena, Samhain i danas veoma bitan kršćanski blagdan.
U naše moderno doba Noć vještica slavimo kao pridošlicu sa zapada, oblačeći se u smiješne i zastrašujuće kostime, pjevajući i zabavljajući se, ni na koji način ne razmišljajući što to u biti slavimo. 
Kako je u naše krajeve pristigao sa zapada (globalizacijskim i inim procesima), ovaj blagdan unazad par godina kod nas egzistira kao svojevrsni pandan našim starim maškarama, koje se ovoga puta s ulica sele u lokalne pubove.
Dok su se nekad dubile repa i krumpir, tijekom Noći vještica u prozorima kuća i ispred vrata možemo vidjeti ukrašene i osvijetljene bundeve, manje kao čuvare kuća od zlih duhova, a više kao vrlo efektnu dekoraciju uz metle kojima se otklanjamo loš utjecaj i lošu energija. Činimo to prema autohtonom američkom običaju danas isprepletenom s europskim običajima.
Pored izdubljene bundeve sa izrezbarenim očima, nosom i ustima Noć vještica simboliziraju i crna mačka, duhovi, vrane, jutarnji mjesec, vještice na metli, paukove mreže i paukovi...
Ljepota osvijetljene noći običajima pomalo nalikuje našim Pokladama, odnosno Fašniku (zbog maskiranja, obilaska kuća, darivanja novčićima i slatkišima) te prosinačkom Nikolinju, kada umjesto vještica i duhova djecu plaši strašni Krampus s lancima i šibama.
Maskirali smo se:
Ukrasili smo razredni pano:
