SEMEP
(South-Eastern Mediterranean Sea Environmental Project)
je ekološki projekt UNESCO-a koji okuplja zemlje jugoistočnog Sredozemlja u odgoju i obrazovanju za zaštitu okoliša.
Naša škola uključila se u projekt SEMEP-a od školske godine 2007./2008.
Školski koordinator projekta je Anita Mustać, prof. biologije.
Svjetski dan voda 22. ožujka te Dan planeta Zemlje 22. travnja obilježili smo predavanjem i izradom plakata na temu plastike u okolišu s najvećim osvrtom na mikroplastiku u vodi i morima.
Plastika je danas u životu čovjeka našla široku primjenu. Iako se najviše koristi kao ambalaža, susrećemo je u građevinarstvu, elektrotehnici, autoindustriji, medicini, kemijskoj industriji, poljoprivredi. Proizvodi se iz nafte koja je neobnovljiv izvor energije. U prirodi je potrebno jako puno vremena za njenu razgradnju pa je problem plastike u okolišu svakim danom sve veći. Nažalost, jednostavnije je proizvoditi novu plastiku od prikupljanja i recikliranja već postojeće i odbačene plastike.
Stoga smo odlučili posvetiti pažnju ovoj problematici i potaknuti učenike na promišljanje o ovom ekološkom problemu, a posebno o problemu ulaska mikroplastike u hranidbene lance što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju čovjeka.
Učenici su se uključili u praćenje mikroplastike u moru te sudjeluju u aktivnostima Microplastics Monitoring Campaign 2024 pod mentorstvom Anite Mustać, prof. biologije.
Tekst: Anita Mustać, prof. biologije
Od 15. do 20. travnja 2024. u Gradskoj knjižnici Zadar - ogranak Bili brig održana je javna izložba učeničkih radova na temu gorućeg ekološkog problema današnjice, onečišćenje našeg okoliša mikroplastikom. Učenici 5. i 6. razreda su u različitim tehnikama prikazali mikroplastiku promatranu u uzorcima mora s različitih lokacija ispod mikroskopa. Javnu izložbu pod nazivom Onečišćenje mora mikroplastikom pripremili su učenici i njihova mentorica Anita Mustać, prof. biologije.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof. biologije
24. LJETNA ŠKOLA SEMEP-a
Komiža, 3. – 7.7. 2023.
Na 24. Ljetnoj školi SEMEP-a sudjelovale su učenice Luce Begonja i Anja Vidaković u pratnji profesorice biologije Anite Mustać, školske koordinatorice SEMEP-a. Ljetnu školu svečano je otvorila Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju te je sve sudionike upoznala s programom Ljetne škole.
Učenici i profesori sudjelovali su na predavanjima i radionicama:
- predavanje „Koliko smo doprinijeli klimatskim promjenama - Prva i druga industrijska revolucija“ – Hrvoje Knežević, viši savjetnik AZOO za povijest
- predavanje „Vulkanske stijene na Jadranu“ – Filip Prelec mag. geologije u Geoparku Viški arhipelag
- predavanje „Ublažavanje klimatskih promjena u kontekstu učenja i poučavanja za osobni boljitak i boljitak zajednice, društva, prirode i Zemlje“ - Vesna Milić, viša savjetnica AZOO za geografiju
- predavanje „Kako briga o zdravom morskom okolišu pridonosi otpornosti na klimatske promjene u Jadranu“ – izv. prof. dr.sc. Tatjana Bakran-Petricioli
- predavanje „Marikultura kao doprinos ublažavanju klimatskih promjena u Jadranskom moru“ - mr. sc. Donat Petricioli
- predavanje „Nestaju naselja otoka Visa – Dragodid“ - Milivoj Dretar, prof.
- predavanje „Sredozemna medvjedica u Jadranu“ – dr. sc. Jasna Antolović
- predavanje „Razvoj konceptualnog učenja kod djece“ - Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju
- radionica „Klimatski kolaž“ – Jasenka Krznarić Barić, prof.
- radionica „Darovitost – izazov ili problem“ – Nevenka Pokos, prof.
- radionica „Oblikovanje okružja za učenje koje pridonosi djelovanju učenika za osobni boljitak i boljitak zajednice“ - Vesna Milić, viša savjetnica AZOO za geografiju
- radionica „Terenska nastava u Dragodid“ – Milivoj Dretar, prof. i Ljubica Čubrilović, prof.
- radionica „Terenska nastava – Zelena spilja i uvala Smokova“ – Marica Kučan, prof.
- radionica „Planiranje sljedeće ljetne škole“ - Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju, Hrvoje Knežević, viši savjetnik AZOO za povijest i Vesna Milić, viša savjetnica AZOO za biologiju
- radionica „Ugrizi me nježno (komarci)“ - Ljubica Čubrilović, prof. i Sanja Penić, prof.
- radionica „Izrada zaštitnog znaka SEMEP-a“ - Melita Lichtental, prof. i Dolores Matetić, prof.
- radionica „Komiške minijature“ – Anita Mustać, prof. i Diana Vlahović, prof.
- radionica „a · b ·c = energija“ – Marijana Vuković, prof. i Dragana Mamić, prof.
- radionica „Tko su nam gosti Komiže“ – Milivoj Dretar, prof.
- radionica „Biorazgradive cvjetajuće čestitke“ – Gabrijela Marin, prof. i Nikolina Kostadinović, prof.
- radionica „Ljekovitim biljem protiv klimatskih promjena“ – Mihaela Marceljak Ilić, prof.
Nakon održanih radionica svi članovi grupa su timskim radom pripremili izvješća koje su predstavljali ostalim sudionicima Ljetne škole.
Sve škole su predstavile svoje školske projekte koje su tijekom školske godine izradili školski koordinatori s učenicima. Prije predstavljanja školskih projekata svaka škola je predstavila svoj dosadašnji rad u SEMEP-u. Teme ovogodišnjih školskih projekata su:
- Kako i mi možemo sudjelovati u smanjenju klimatskih promjena
- Grobnička mlikarica
- Urbano vs ruralno
- Kakav zrak udišu Zagrepčani
- Kane bez mane
- Utjecaj plastike na zagrijavanje pješčane podloge
- Onečišćenje mora mikroplastikom
- Ljekovitim biljem ususret klimatskim promjenama
- Može li svatko od nas smanjiti svoj ekološki otisak?
- Poboljšajmo održivost škole
- Vrtuljak svježine
- VRTimo li se u pravom smjeru
- Zeleni korak prema smanjivanju klimatskih promjena
- Kako pridonosimo smanjenju klimatskih promjena u svom zavičaju - Aleja prvašića - stabla koja mijenjaju klimu
- Umjetnost kao kroničar urbanizma i klimatskih promjena
Učenici naše škole prezentirali su naš ovogodišnji projekt: „Kako i mi možemo sudjelovati u smanjenju klimatskih promjena - Naša zelena škola kako je mi učenici zamišljamo“.
"How we can participate in reducing climate change - Our green school as we students imagine“
The Impact of Humans on the Environment
SUMMARY:
The theme of the student project for the 24th Summer School is "How we can participate in reducing climate change - Our green school as we students imagine". The project highlights the impact of non-renewable energy sources on environmental pollution and climate change and the need to include renewable energy sources in all parts of modern life. In the future, our school should have lower energy consumption, reduced water and air pollution, and should participate in the sustainable development of a smart and green city. In this way, our school would also influence the reduction of climate change. Our students proposed creative solutions for the transformation of our school into a green school. During the biology class, students participated in a project for sustainable development and reduction of climate change and were given the task of creating a school model using ecological materials: paper, wood, cork, cotton. The students researched different solutions that will contribute to the development of smart and green schools, and then they created a model of their green school through practical work.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof.
Svjetski dan voda 22. ožujka obilježili smo predavanjem i izradom plakata na temu mikroplastike u vodi i morima.
Plastika je danas u životu čovjeka našla široku primjenu. Iako se najviše koristi kao ambalaža, susrećemo je u građevinarstvu, elektrotehnici, autoindustriji, medicini, kemijskoj industriji, poljoprivredi. Na tržištu postoje više različitih vrsta plastike, a najviše je u svakodnevnoj uporabi plastika koja ima svojstva prozirnosti, elastičnosti, čvrstoće, male težine i mogućnost bojanja. Proizvodi se iz nafte kao neobnovljivog izvora energije. Sve je veći problem što je u prirodi potrebno jako puno vremena za njenu razgradnju. Problem postaje sve veći jer je jednostavnije i jeftinije proizvoditi novu plastiku od prikupljanja i recikliranja već postojeće i odbačene plastike.
Stoga smo odlučili posvetiti pažnju ovoj problematici i potaknuti učenike na promišljanje o ovom ekološkom problemu, a posebno o problemu ulaska mikroplastike u hranidbene lance što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju čovjeka.
Učenici su se uključili u praćenje mikroplastike u moru te sudjeluju u aktivnostima Microplastics Monitoring Campaign 2023. pod mentorstvom Anite Mustać, prof. biologije.
Tekst: Anita Mustać, prof. biologije
Moto Hrvatskih šuma „U proljeće PRVO posadi DRVO!“
Dani zajedničke sadnje proljeće 2023.
Hrvatske šume godišnje posade više od devet milijuna sadnica različitih šumskih vrsta. Šume se pomlađuju kroz brojne akcije u koje su uključene udruge građana, škole, dječji vrtići. Organizirane akcije nisu samo akcije pošumljavanja, druženja i zajedničke brige za prirodu, već su namijenjene edukaciji i informiranju sudionika. Ovogodišnji slogan zajedničke sadnje je „U proljeće PRVO posadi DRVO!“. Svako posađeno stablo može biti prvo koje je pojedinac posadio u svom životu čime ostavlja svoj trag za budućnost. Na takav način usvajaju se vrijednosti i važnosti promišljanja o plućima svijeta odnosno važnosti postojanja šuma koje nam omogućuju kvalitetniji i zdraviji život.
Akcija Dani zajedničke sadnje održala se 10. i 11. te 17. i 18. ožujka 2023.godine. GLOBE-ovci i SEMEP-ovci 7.e razreda Osnovne škole Šime Budinića Zadar, u pratnji Silvane Rados, prof. hrvatskog jezika, Anite Mustać, prof. biologije i Zrinka Klarin, prof. geografije, sudjelovali su u ekološkoj akciji sadnje stabala čempresa i pinije na opožarenom području Kožina. Provedbu akcije sadnje organizirale su Hrvatske šume uz pomoć stručne suradnice za sjemenarstvo i rasadničarstvo Andreje Rubin, dipl.inž.šum.
Upravitelj Šumarije Zadar Mislav Maršić, dipl.ing.šum. dočekao je učenike i njihove profesorice na terenu te je održao predavanje o važnosti pošumljavanja opožarenih područja i brige o održavanju šuma. On i njegovi djelatnici pokazali su učenicima kako pravilno posaditi sadnice. Za većinu učenika ovo je bila prva sadnja stabala u životu. Nakon održane akcije učenici su izrazili želju za sudjelovanje u novim sadnjama i eko čistkama na zadarskom području.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i GLOBE-ovci naše škole sudjelovali su projektnoj aktivnosti proučavanja klimatskih promjena u svome zavičaju. Učenici su istražili aktualnu temu suvremenog doba koja pogađa sve krajeve svijeta. Zadatak je bio proučiti uzroke klimatskih promjena na globalnoj, a zatim i na lokalnoj razini te istražiti i predložiti moguća rješenja.
Cilj aktivnosti bio je izrada modela održivog grada koji potiče korištenje obnovljivih izvora energije. Učenici su modele pametnih kuća izgradili praktičnim radom 3D modela ili u nekom digitalnom alatu.
Istraživanjem zadane teme učenici su prepoznali korištenje neobnovljivih izvora energije, onečišćenje okoliša i zagrijavanje planeta kao glavne probleme suvremenog društva koji dovode do povećanja klimatskih promjena na Zemlji. Učenici su proučili različita moguća rješenja te su predložili vlastite ideje za izradu modela kuća. Osmislili su energetska rješenja i korištenje obnovljivih izvora energije prilagođenih sredozemnom području kao što su solarna energija, energije vjetra i vode te štednja i održivost slatke vode. Izgrađeni stambeni objekti integrirani su u prirodno okruženje, tzv. „eko susjedstvo“. Također, u objektima su pametni sustavi koji prate potrošnju energije i boravak ukućana u različitim prostorijama. Unutar i izvan kuća postavljeni su različiti sustavi koji omogućavaju štednju energije i vode te iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Modeli kuća izrađeni su od ekološki prihvatljivih i obnovljivih materijala, a smještene su na krškom reljefu Primorske Hrvatske. Okrenute su prema južnoj strani kako bi se iskoristio veći broj sunčanih sati u godini. Oko kuća nalaze se mediteranska stabla koja smanjuju udare bure i ohlađivanje kuća i mediteranske biljke koje se koriste u domaćinstvu (lavanda, lovor, ružmarin, bosiljak, menta…). U temeljima kuća nalaze se cisterne za vodu koje skupljaju kišnicu. Iskorištena je pozicija kuća uz more za proces desalinizacije, tj. postupak uklanjanja minerala iz morske vode za dobivanje slatke vode potrebne za zalijevanje maslinika i vrta. Izrađenim modelima kuća povezala se tradicionalna gradnja kuća i život u Dalmaciji sa suvremenim načinom života.
Ovakvim pristupom rada kod učenika je potaknut razvoj ekološke svijesti te razvoj motoričkih i digitalnih vještina. Učenici su kreativno prikazali svoje ideje i prijedloge rješavanja problema kojima su prikazali rezultate svog timskog rada. Učenički radovi predstavljeni su unutar škole i lokalnoj javnosti.
Voditeljica aktivnosti za područje Biologije i Prirode je Anita Mustać, prof. biologije.
Kuće izrađene praktičnim radom i računalnim programom.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof. biologije
23. LJETNA ŠKOLA SEMEP-a
Komiža, 4. – 8.7. 2022.
Na 23. Ljetnoj školi SEMEP-a sudjelovale su učenice Nora Stipanov i Mišel Tišma u pratnji profesorice biologije Anite Mustać, školske koordinatorice SEMEP-a. Ljetnu školu svečano je otvorila Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju te je sve sudionike upoznala s programom Ljetne škole.
Učenici i profesori sudjelovali su na predavanjima i radionicama:
- predavanje „Komiška kartolina“ – Milivoj Dretar, prof.
- predavanje „Promjenom klime i pojavom invazivnih vrsta do smanjenja bioraznolikosti Jadrana“ - Anita Mustać, prof. i dr. sc. Diana Vlahović
- predavanje „Projekt Ljetna tvornica znanosti“ - Nikolina Kostadinović, prof.
- predavanje „Poučavanje o klimatskim promjenama“ - Vesna Milić, viša savjetnica AZOO za geografiju
- predavanje „Utjecaj klimatskih promjena na svakodnevni život slavonskog čovjeka“ – Ivan Ilišević, prof.
- predavanje „Živi svijet u jadranskim morskim spiljama (i jamama)“ - mr. sc. Donat Petricioli
- predavanje „Utjecaj podizanja razine mora povezan s klimatskim promjenama“ - izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli
- predavanje „Motivacija u knjigama (Kad laste nisko lete, knjiga pučke prognoze)“ - Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju
- predavanje „Biologija vjerovanja“ - Melba Blažić Grubelić, prof.
- radionica „Klimatski mozaik“ - Nevenka Pokos, prof.
- radionica „Izrada indikator papirića za mikrobiološku analizu vode“ - Olivera Tadić, prof.
- radionica „Uzorkovanje terestričkih kukaca metodom zemnih zamki“ - Marko Šegavić, prof.
- radionica „Izrada žive slike od sukulenata“ - Daria Maljković, prof. i Tina Milavić, prof.
- radionica „Razmišljaj zeleno, učini to odmah (Think green, do it now)“ - Marijana Vuković, prof. i Dragana Mamić, prof.
- radionica „Kvalitetniji, a jeftiniji obrok“ - Sanja Fabac, prof.
Nakon održanih radionica svi članovi grupa su timskim radom pripremili izvješća koje su predstavljali ostalim sudionicima Ljetne škole.
Sve škole su predstavile svoje školske projekte koje su tijekom školske godine izradili školski koordinatori s učenicima. Prije predstavljanja školskih projekata svaka škola je predstavila svoj dosadašnji rad u SEMEP-u. Teme ovogodišnjih školskih projekata su:
- Kako smanjiti i ublažiti klimatske promjene – održivi grad i obnovljivi izvori energije“
- Marjan svima, a ne samo njima
- Pazi na okoliš - Starim kruhom do novih grla
- Utječu li klimatske promjene na pojavu mišje groznice?
- Biciklom do škole jer je CO2 izvan kontrole
- Što sad šuma ima s tim?
- Kako riba u konzervi mijenja klimu?
- Kad bi svi ljudi…imali Perinu
- Fast fashion, utjecaj na klimatske promjene
- Flooding Trogir Heritage, Future Threat or a Present Fact?
- Gdje su nestale zvijezde?
- Nalazišta amfora jugoistočne obale Istre
- Stigla korona, za planine kolona!
- Utjecaj klimatskih promjena na alergije
- Zeleni prijevoz u Zagrebu
- Zeleni kućanski aparati
- Primjena antiseptika ili pravilno pranje ruku
- Gdje se sakriti od Sunca?
- Invertarizacija listorožaca (Coleoptera: polyphaga, scrabeiidae, cetoniinae) na lokaciji Vojnović brdo
- Utjecaj klimatskih promjena na sastav riblje zajednice u donjem toku rijeke Korane
- Doprinos toplinskih otoka u gradovima globalnom zatopljenju
- Klima se klima u podmorju Bakarskog zaljeva
- Utjecaj klimatskih promjena na bioraznolikost Kvarnera
Učenici naše škole prezentirali su naš ovogodišnji projekt: „Kako smanjiti i ublažiti klimatske promjene – održivi grad i obnovljivi izvori energije“.
How to reduce and mitigate climate change - sustainable city and renewable energy sources
The Impact of Humans on the Environment
SUMMARY:
The topic of the student project at the 23rd Summer School is "How to reduce the impact of climate change - a sustainable city and renewable energy sources". The project highlights the problems of cities: air and water quality, climate change, energy efficiency, noise and waste. A smart building should have lower energy consumption, reduced water and air pollution and should participate in the sustainable development of a smart and green city because it affects the reduction of climate change. By noting the problems of cities, creative solutions were proposed. During the Biology class, the students participated in a project for sustainable development and reduction of climate change and were given the task of using computer programs for games in the function of project and research classes on the mentioned topic. Students researched different solutions that will contribute to the development of smart houses and buildings in a sustainable city, and then created a model house and building in the selected program.
The students successfully made models of their smart houses and buildings and gave creative proposals for building smart and sustainable cities.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof.
Učenici naše škole David Pejdo, Šimun Kapljić i Tin Rogić predstavili su školski projekt Ima li mikroplastike u našem moru na Državnom natjecanju i smotri GLOBE održanom od 10. do 12. svibnja 2022. Mentorice učenika su Anita Mustać, prof. biologije i Zrinka Klarin, prof. geografije. Projekt je izrađen u suradnji s učenicima OŠ Valentin Klarin Preko i mentoricom Jasminkom Dubravicom, prof. biologije.
Nadamo se da ćemo i u novim projektima surađivati s učenicima i mentorima drugih škola.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
SEMEP-ovci i GLOBE-ovci tijekom školske godine 2021./2022. sudjelovali su u e-Twinning projektu Mikroplastika u vodi i Microplastics Monitoring Campaign 2022.
Mentorice Anita Mustać, prof. biologije i Zrinka Klarin, prof. geografije dana 18. svibnja 2022. predstavile su projekt Mikroplastika u vodi na državnoj razini ostalim sudionicima projekta.
Učenici David Pejdo i Ema Pelicarić predstavili su svoje sudjelovanje u projektu dana 27. svibnja 2022. na državnoj razini. Opisali su svoje aktivnosti i korištene materijale i metode održanom prezentacijom pod nazivom Mikroplastika u zadarskoj uvali Jazine.
Tekst i foftgrafija: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i Globe-ovci naše škole su sa svojom profesoricom biologije Anitom Mustać istraživali onečišćenje mora mikroplastikom. Tijekom prošle i ove školske godine učenici su uzimali uzorke mora s lokacije uvala Jazine. Sve uzorke su pažljivo filtrirali u uređaju za filtraciju, a zatim su ih mikroskopirali digitalnim mikroskopom. U svim uzorcima su pronađeni dijelovi mikroplastike i vlakana različitog podrijetla (prirodna i umjetna). U moru su završili razgradnjom plastičnih boca, vrećica i različite ambalaže koje su u more bacili nesavjesni ljudi. Rezultati su nas uvjerili da moramo voditi računa o našem moru i paziti da ga ne onečišćujemo različitim otpadom, a posebno ne s plastikom koja se u moru jako sporo razgrađuje.
Čuvajmo naše more i ne bacajmo nikakav otpad u njega!
Od 15. do 16. listopada 2021. održan je državni stručni skup za školske koordinatore SEMEP projekta pod nazivom „Projektna nastava u zelenom srcu Hrvatske“. Stručni skup je održan u Gorskom kotaru, a sudionici su tijekom terenskog rada posjetili Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici, Špilju Lokvarku, NP Risnjak – Poučnu stazu Leska i Interpretacijski centar u Brodu na Kupi. Sudionici su sudjelovali na predavanjima i radionicama:
- Zaštita velikih zvijeri u Gorskom kotaru
- Planiranje i standardi gradnje autohtonih objekata
- Korištenje muzejske građe u izradi i vrednovanju učeničkih projekata
- Podzemni svijet Gorskog kotara – Špilja Lokvarka
- Izvor Kupe - dolina leptira
- Obitelji Zrinskih i Frankopana
- Poučna staza Leska- bioraznolikost zelene oaze Gorskog kotara
- Projektna nastava na terenu
- Izrada prijedloga projekata
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof. biologije
22. LJETNA ŠKOLA SEMEP-a
Online, 31.8. – 1.9. 2021.
Na 22. Ljetnoj školi SEMEP-a sudjelovale su učenice Petra Marušić i Ivona Rukavina u pratnji profesorice biologije Anite Mustać, školske koordinatorice SEMEP-a. Ljetnu školu otvorili su nacionalna koordinatorica SEMEP-a Marina Rudenjak Lukenda iz Dubrovnika i viša savjetnica AZOO za biologiju Marina Ništ, a sve sudionike pozdravila je ravnateljica AZOO dr. sc. Dubravka Brezak Stamać. Ljetna škola održavala se online preko aplikacije ZOOM i trajala je dva dana.
Učenici i profesori sudjelovali su na predavanjima:
- predavanje „Gospodarenje otpadom od hrane - primjeri dobre prakse“ – dr. sc. Tina Milavić
- predavanje „Priča o pomoru plemenite periske - zašto nam je to važno?“ - prof. dr. sc. Tatjana Bakran Petricioli i mr. sc. Donat Petricioli
- predavanje „Priča o bakaračkim tunerama “ – Ivo Polić, prof.
- predavanje „Klimatski ekstremi“ – Nevenka Pokos, prof.
- predavanje „eTwining project: Kako smanjiti otpad od hrane“ - Sanja Fabac, prof. i Sanja Penić, prof.
- predavanje „Plastika u morskom okolišu - Plavi dan“ - Marica Kučan, prof.
- predavanje „Uzorkovanje i determinacija mikroplastike u vodi“ – Mihaela Marceljak, prof.
- predavanje „Europska mreža plavih škola“ – Zorana Vekić, prof.
- predavanje „Brusnik i Svetac, pučinski otoci Jadrana“ - Milivoj Dretar, prof. i Ljubica Čubrilović, prof.
- predavanje „Motivacija u popularnoj prirodoznanstvenoj literaturi“ - Marina Ništ, viša savjetnica
Sve škole su predstavile svoje školske projekte koje su tijekom školske godine izradili školski koordinatori s učenicima. Prije predstavljanja školskih projekata svaka škola je predstavila svoj dosadašnji rad u SEMEP-u. Teme ovogodišnjih školskih projekata su:
- Kako iskoristiti hranu preostalu od obroka
- Gospodarenje otpadom od hrane u gradu i selu
- Uradi sam-prirodni kompost od ostataka hrane
- Spremnici za brzu dostavu hrane
- Otpad od hrane u restoranima
- Zagreb na tanjuru
- Gospodarenje otpadom u kontekstu održivog razvoja
- Kako smanjiti otpad od hrane
- Malo sklada s toliko otpada
- Kako sam utjecala na smanjenje otpada od hrane u svojoj okolini
- Balature moga grada
- Održivi razvoj i zdravlje
- Kako ekološki osvijestiti i unaprijediti život u primorskom gradu
- Električni automobil
Učenici naše škole prezentirali su naš ovogodišnji projekt: „Kako ekološki osvijestiti i unaprijediti život u primorskom gradu“.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof. biologije
„Beskraj svemira“ – javna izložba radova učenika OŠ Šime Budinića Zadar
Voditeljice: Anita Mustać, prof. biologije i Silvana Rados, prof. hrvatskog jezika
Izložba se sastoji od učeničkih radova: plakata i literarnih radova na temu svemira, planeta i zvijezda. SEMEP-ovci i mladi biolozi su se s odabirom teme priključili obilježavanju Festivala znanosti 2021. Mjesto i vrijeme održavanja javne izložbe je Gradska knjižnica Zadar ogranak Bili brig od 10. do 15. svibnja 2021.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i Mladi biolozi istražili su biljne i životinjske vrste u Nacionalnom parku Krka. Rezultat istraživanja su likovni uratci učenika izrađeni u različitim tehnikama. Najljepši radovi izloženi su na javnoj izložbi učeničkih radova pod nazivom "Bioraznolikost NP Krka" od 10. do 15.5.2021.u OŠ Šime Budinića Zadar u sklopu Festivala znanosti 2021. Također, izložba učeničkih radova je u planu projektnih aktivnosti vezanim uz eTwinnig projekte Zaštitimo naš planet Zemlju, Vesela razglednica Zemlji i Naj biljke i životinje Hrvatske. Voditeljica učenika je Anita Mustać, prof. biologije.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i ekolozi obilježili su Dan planeta Zemlje 22. travnja izradom plakata, stripova, pjesmica na temu zaštite prirode i zaštite planeta Zemlje. U učionici biologije postavljen je pano s učeničkim radovima na zadanu temu. Također, učenici su sudjelovali u praktičnim radovima i projektnim aktivnostima vezanim uz eTwinnig projekte Zaštitimo naš planet Zemlju i Vesela razglednica Zemlji.
Tekst: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i ekolozi obilježili su svjetski Dan zaštite voda 22. ožujka izradom plakata, stripova, pjesmica na temu zaštite prirode i zaštite čistoće voda u Republici Hrvatskoj. U učionici biologije postavljen je pano s učeničkim radovima na zadanu temu. Također, učenici su sudjelovali u praktičnim radovima i projektnim aktivnostima vezanim uz eTwinnig projekte Zaštitimo naš planet Zemlju i Vesela razglednica Zemlji.
Tekst: Anita Mustać, prof. biologije
SEMEP-ovci i ekolozi i zajedno s prof. biologije Anitom Mustać sudjelovali su 23. ožujka 2021. u EU projektu LIFE ABC (Against Bird Crime) Udruge BIOM. Projekt LIFE ABC promiče zaštitu ptica od krivolova te je održana radionica na temu „Česte ptice selice naših krajeva“. Učenici su saznali koje se ptice zadržavaju kod nas tijekom cijele godine, gdje selice odlaze prije zime, zašto se vraćaju u naše krajeve i kako znaju gdje se trebaju vratiti…U zanimljiv život ptica odvele su nas zanimljivosti o bijeloj rodi, kukavici, pčelarici, lastavici, piljku i čiopi. Tijekom radionice svi sudionici izradili su modele ptica koje će se izložiti na javnoj izložbi. Cilj radionice je povećavanje ekološke svijesti učenika o važnosti ptica u svakom staništu i o potrebi njihove zaštite.
.jpg)
.jpg)
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
Ove školske godine (listopad, studeni 2020. godine ) ostvarena je još jedna suradnja dva međunarodna projekta: SEMEP i školska koordinatorica Anita Mustać, učiteljica biologije i GLOBE s učiteljicom geografije Zrinkom Klarin. Učenici su tijekom zajedničkog rada istraživali, izvodili pokuse, praktične radove i mjerenja. Sve zajedničke aktivnosti u školskom projektu predstavljene su pod nazivom „Slani hokus pokus“ u kojem su učenici istraživali more, sol i postupak desalinizacije. Tako je u školskom laboratoriju iz mora dobivena sol, a iz morske vode slatka voda.
Aktivnosti su realizirane u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima i njihovim razradama:
OŠ PRI A.5.1
Učenik objašnjava temeljnu građu prirode.
OŠ PRI B.6.3.
Učenik objašnjava značenje ciklusa na primjerima iz žive i nežive prirode.
Razrada ishoda:
• objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava
• uočava na temelju praktičnih radova da su tvari građene od sitnih čestica
• opisuje primjere smjesa
• objašnjava da u prirodi postoje pojave koje se ponavljaju ciklički
• objašnjava utjecaj kruženja vode u prirodi na živi svijet i utjecaj živoga svijeta na kruženje vode
GEO OŠ C.5.1.
Učenik objašnjava raspodjelu i kruženje vode na Zemlji te njezinu važnost za život i istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnome korištenju voda.
Razrada ishoda:
• opisuje osnovne pojavne oblike vode na Zemlji
• uspoređuje zastupljenost slatke i slane vode
• opisuje kruženje vode u prirodi
• objašnjava važnost vode za život
• istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnome korištenju vode u
školi/domu
Zadatak za učenike:
1. Istraživanje u literaturi: vrste soli, kemijski sastav soli, zanimljivosti i važnosti soli za život
2. Uzimanje uzoraka mora s različitih lokacija
3. Analiza uzorka morske vode
4. Dobivanje soli u školskom laboratoriju, određivanje saliniteta mora na različitim lokacijama
5. Izrada procesa desalinizacije
U ovom zajedničkom radu prikazana je mogućnost suradnje, nadopunjavanja i korelacije različitih ekoloških projekata i nastavnih predmeta. Učenici su pokazali veliki interes i želju za istraživanjem što je voditeljice SEMEP-a i Globa potaknulo na osmišljavanje novih ekoloških zadataka.
Aktivnosti o ovom zanimljivom projektu predstavljene su i na službenoj stranici GLOBE Hrvatska http://globe.hr/suradnja-dva-medunarodna-projekta-globe-i-semep-osnovna-skola-sime-budinica-zadar/
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof.
„Prirodna baština Hrvatske“ – javna izložba radova učenika OŠ Šime Budinića Zadar
Voditeljice: Anita Mustać, prof. biologije i Silvana Rados, prof. hrvatskog jezika
Izložba se sastoji od učeničkih radova: plakata i literarnih radova na temu biljaka, životinja i znamenitosti nacionalnih parkova Hrvatske. Odabirom teme kod učenika želimo potaknuti razvoj ekološke svijesti o potrebi zaštite prirodnih ljepota Hrvatske kroz literarni i likovni izričaj. Mjesto i vrijeme održavanja javne izložbe je Gradska knjižnica Zadar ogranak "Aleksandar Stipčević" - Arbanasi od 21. prosinca 2020. do 8. siječnja 2021.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
SEMEP-ovci i ekolozi, zajedno s prof. biologije Anitom Mustać, sudjelovali su 5. studenog 2020. u EU projektu LIFE ABC (Against Bird Crime) Udruge BIOM. Projekt LIFE ABC promiče zaštitu ptica od krivolova te je održana radionica na temu „Tko gradi, ne boji se gladi!“. Radionica je održana u školskom dvorištu jer je zbog provedbe praktičnog rada potreban veći prostor za uporabu različitog alata i materijala. Svi sudionici radionice samostalno su izradili hranilice za ptice, koje će se, nakon izlaganja na javnoj izložbi učeničkih radova na temu zaštite životinja, postaviti na stabla u školskom dvorištu.
Tekst i fotografija: Anita Mustać, prof.
Učenici 6.d, 6.e i 6.f razreda i Anita Mustać, prof. biologije sudjelovali su u projektu Obala kakvu želim. Projektom je obilježen Međunarodni dan obale 25. rujna 2020. sudjelovanjem u online radionici na temu zaštite ugroženih vrsta periske i glavate želve. Učenici su sudjelovali u izradi priče, crtali su zaštićene životinje u raznim likovnim tehnikama, kako bi upozorili na njihovo ugrožavanje.
.jpg)
Tekst: Anita Mustać, prof.
Dana 25. veljače 2020. SEMEP-ovci i mladi biolozi s prof. biologije Anitom Mustać, ugostili su Antu Kodžomana, stručnog suradnika za zaštitu prirode Udruge BIOM. U sklopu EU projekta LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu bavi se problemima u očuvanju morskih ptica na području srednjeg Jadrana s naglaskom na tri vrste: sredozemni galeb (Larus audouinii), kaukal (Calonectris diomedea) i gregula (Puffinus yelkouan) koje se ubrajaju među najugroženije skupine ptica. Razlog tome je uništavanje staništa za gniježđenje, strane invazivne kopnene vrste i onečišćenje mora.
Učenici su zainteresirano pratili predavanje o ugroženim i endemskim pticama, a tijekom radionice su izradili njihove trodimenzionalne modele koje su izložili na javnoj izložbi učeničkih radova na temu zaštite ptica.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
SEMEP-ovci naše škole uključeni su u eTwinning projekt (Ne)Obnovljivi izvori energije tijekom šk. god. 2019./2020. To je projekt kroz koji će učenici naučiti razlike između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, uočiti prednosti i nedostatke i jednih i drugih te izvući zaključak o tome koji su izvori energije bolji za opstanak života na našem planetu. U sklopu projekta planiran je posjet učenika i učitelja nekoj elektrani.
Naši učenici su u pratnji Anite Mustać, prof. biologije, posjetili Strukovnu školu Vice Vlatkovića u kojoj su razgledali solarni fotonaponski sustav, vjetrogeneratore, punionicu električnih vozila i fotonaponsku klupu za punjenje mobitela. Učenici su upoznali proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i njenu primjenu u svakodnevnom životu.
Na završetku posjeta Strukovnoj školi učenici su uživali u vožnji u električnom vozilu na fotonaponski pogon.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
Dana 5. prosinca 2019. SEMEP-ovci i mladi biolozi s prof. biologije Anitom Mustać ugostili su Antu Kodžomana, stručnog suradnika za zaštitu prirode Udruge BIOM. U sklopu EU projekta LIFE ABC (Against Bird Crime) koji promovira zaštitu ptica od krivolova, održana je radionica na temu „Vodomar – mali tirkizni ribar“. Učionica biologije bila je pretijesna za zainteresirane učenike koji su željeli sudjelovati na radionici. Svi sudionici radionice samostalno su izradili modele vodomara koje su izložili na javnoj izložbi učeničkih radova na temu zaštite životinja.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
21. LJETNA ŠKOLA SEMEP-a
Komiža, 6. – 13.7. 2019.
Na 21. Ljetnoj školi SEMEP-a sudjelovale su učenice Nora Miletić i Stošija Štulina u pratnji profesorice biologije Anite Mustać, školske koordinatorice SEMEP-a. Ljetnu školu svečano su otvorili nacionalna koordinatorica SEMEP-a Marina Rudenjak Lukenda, ravnateljica Medicinske škole iz Dubrovnika i više savjetnice AZOO Marina Ništ, viša savjetnica za biologiju i Vesna Milić, viša savjetnica za geografiju. Nacionalna koordinatorica upoznala je sve sudionike s tijekom održavanja Ljetne škole: u prvom dijelu edukacije sudjeluju učenici i profesori na zajedničkim predavanjima i radionicama, a u drugom dijelu edukacije sudjeluju školski koordinatori.
Učenici i profesori sudjelovali su na predavanjima i radionicama:
- predavanje „Vis - geografska i biološka obilježja“ - Anita Mustać, prof. i Nevenka Pokos, prof.
- predavanje „Fitoaromaterapeutski pristup u liječenju pretilosti“ - Lana Ferizović Karađole, dr. med.
- predavanje „Geopark Komiža“ – Jakša Božanić, dipl. ing.
- Predavanje „Mikroplastika u sredozemnoj medvjedici“ – dr. sc. Jasna Antolović
- predavanje „Biotehnologija“ - Klara Mladenić i Petra Škibola - Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Rijeci
- predavanje i radionica „Vrijednosti i kako ih propitivati“ - Vesna Milić, viša savjetnica
- predavanje i radionica „Verbalna i neverbalna komunikacija“ - Marina Rudenjak Lukenda, prof.
- predavanje i radionica „Dizajniranje projektne nastave“ - Marina Ništ, prof. i Vesna Milić, prof.
- radionica „Moja očekivanja od 21. Ljetne škole - uporaba digitalnih alata (Padlet) - Marina Ništ, viša savjetnica i Anita Mustać, prof.
- radionica „Kviz za učenike – uporaba digitalnih alata (Kahoot)“ - Marina Ništ, viša savjetnica i Vesna Milić, viša savjetnica
- radionica „Pinch Pot“ - Nada Benc, defektolog
- radionica „Planet ili plastika“ - Melba Blažić Grubelić, prof. i Marica Kučan, prof.
- radionica „Varaju li nas oči?“ - Ljubica Ćubrilović, prof. i Sanja Penić, prof.
- radionica „Kako nahraniti mozak za dobro raspoloženje“ - Tina Milavić, prof. i Senada Hadžavdić, prof.
- radionica „Cvrčak – najljepša pjesma Mediterana“ - Petra Nemet, prof. i Gabriela Marin, prof.
- radionica „Tradicijske frizure Hrvatske u modernom ruhu“ - Sanja Rašan, prof.
- radionica „Makrobeskralježnjaci sedimenta morskog dna“ - Mišo Rašan, prof. i Sanja Fabac, prof.
- radionica „Terenska nastava u Dragodid“ - Milivoj Dretar, prof. i Ljubica Čubrilović, prof.
- radionica „Evaluacija 21. Ljetne škole - uporaba digitalnih alata (Padlet) - Marina Ništ, viša savjetnica i Anita Mustać, prof.
Nakon održanih radionica svi članovi grupa su timskim radom pripremili izvješća koje su predstavljali na završetku prvog dijela edukacije.
Sve škole su predstavile svoje školske projekte koje su tijekom školske godine izradili školski koordinatori s učenicima. Prije predstavljanja školskih projekata svaka škola je predstavila svoj dosadašnji rad u SEMEP-u. Teme ovogodišnjih školskih projekata su:
- Morske orgulje
- Kap mora - Zrno soli
- Ugrožavamo li mi njih ili oni nas?
- Šuma liječi ili bolest spriječi
- Moj galebe
- Plastificiramo li more?
- Zeleno srce grada
- „Marica“ naša svagdašnja
- Tragovima reciklaže - kamo ide naše smeće
- Brodotrogir
- Marmontova aleja
- Aromaterapija i pamćenje
- Povijest splitskih toplica
- Gospodarenje tekstilnim otpadom
- Glog - najljekovitija biljka na svijetu
- Solana Ston
- Od jaja do kokoši
- NAVIS
- EatThink - jedi sezonski i lokalno
- Enzimi korisnog otpada
- Uspavani rudnici
- Naš doručak
Učenici naše škole prezentirali su naš ovogodišnji projekt: „Kap mora – zrno soli“.
SAŽETAK projekta
Utjecaj čovjeka na okoliš – Održivi razvoj
(Kap mora – zrno soli)
OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR
School coordinator: Anita Mustać, prof. Biology
Students: Nora Miletić, Stošija Štulina
Title of the project: A drop of sea – a grain of salt
The Impact of Humans on the Environment
SUMMARY:
A drop of sea – a grain of salt
The theme of this year's project is the use of salt in everyday life and its effect on human health. We studied the types of salt, its origins and other interesting facts about salt. Through practical work at the school laboratory, we presented the process of producing sea salt through sea vaporization from different locations within Zadar maritime boundary and we determined its salinity.
We visited saltworks in Nin, Pag and Ston, salt museums in Nin and Pag and a salt therapy room in Zadar. At previously mentioned saltworks, salt is still made in an old, ecologically accepted way, without any technology, simply by the help of the sea, sun and wind. There are no additives in salt produced in such way, apart from the added iodine to prevent goitre. The most beautiful and the most expensive product in producing salt is fleur de sel (flower of salt) - crystals of salt from the sea surface. It is picked only in ideal weather conditions, without wind or precipitation, early in the morning or late at night.
Salt is necessary in everyday life as it enables our organism to operate normally. However, we need to pay attention to food with "hidden salt" (bread, cheese, different types of soup, etc.). Excessive consuming of salt can cause various diseases (heart diseases, kidney failure, etc.) so the recommended daily amount is 5 - 6 grams of salt (1 teaspoon).
Our conclusion was that salt is necessary for life, but we need to consume it in moderate amounts.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
20. LJETNA ŠKOLA SEMEP-a
Komiža, 7. – 14.7. 2018.
Na 20. Ljetnoj školi SEMEP-a sudjelovale su učenice M. I. i P. V. u pratnji profesorice biologije Anite Mustać, školske koordinatorice SEMEP-a. Ljetnu školu su svečano otvorili nacionalna koordinatorica SEMEP-a Marina Rudenjak Lukenda, ravnateljica Medicinske škole iz Dubrovnika i Marina Ništ, viša savjetnica AZOO za biologiju. Nacionalna koordinatorica upoznala je sve sudionike s tijekom održavanja Ljetne škole: u prvom dijelu edukacije sudjeluju učenici i nastavnici na zajedničkim predavanjima i radionicama, a u drugom dijelu edukacije sudjeluju školski koordinatori.
Učenici i nastavnici sudjelovali su na predavanjima i radionicama:
- predavanje „Invazivne vrste biljaka i životinja na prostoru Međimurja“ - Mišo Rašan, prof.
- predavanje „American Beauty“ - Milivoj Dretar, prof.
- predavanje „Forenzika“ - Klara Mladenić i Petra Škibola, studentice forenzike
- predavanje „e-portfolio“ – Marina Ništ, viša savjetnica za biologiju i Anita Mustać, prof.
- predavanje „Konceptualne mape u funkciji osuvremenjivanja nastave“ - Marina Ništ, viša savjetnica za biologiju
- predavanje „Digitalni alati u izradi materijala za e-portfolio 20 godina ljetne škole SEMEP-a“ – Anita Mustać, prof. biologije
- predavanje „Svjesno opuštanje i disanje“ – Melba Blažič Grubelić, prof.
- Kviz o vodi (Kahoot) – Anita Mustać, prof.
- radionica „Izrada portfolia kao produkta obilježavanja 20 godina ljetne škole SEMEP-a primjenom različitih e-alata“ - mr. sc. Marina Rudenjak, Marina Ništ, prof. Anita Mustać, prof. i Svetko Perković, dipl. ing.
- radionica „Podvodni fotolov“ – Marica Kučan, prof. i Radovan Pucić, prof.
- radionica „20 mi je godina tek…“ – Anita Mustać, prof. i Senada Hadžavdić, prof.
- radionica „Eko likovni“ – Ljubica Čubrilović, prof. i Martina Brkljačić, prof.
- radionica „Jel je domaće – domaće?“ – Petra Nemet, prof. i Nevenka Pokos, prof.
- radionica „Tipični folklorni plesovi hrvatskih krajeva“ - Sanja Rašan, prof. Milivoj Dretar, prof. i Karolina Kulaš, prof.
- radionica „Pokrovnost makrofitskih algi i morskih cvjetnica u viškom akvatoriju“ – Mišo Rašan, prof. i Sanja Fabac, prof.
Nakon održanih radionica svi članovi su timskim radom pripremili izvješća koje su predstavljali na završetku prvog dijela edukacije.
Sve škole su predstavile svoje školske projekte koje su tijekom školske godine izradili školski koordinatori s učenicima. Prije predstavljanja školskih projekata svaka škola je predstavila svoj dosadašnji rad u SEMEP-u. Učenici naše škole su prezentirali naš ovogodišnji projekt: „Tovarova priča“.
Utjecaj čovjeka na okoliš – Održivi razvoj
(Tovarova priča)
OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR
School coordinator: Anita Mustać, prof. Biology
Students: Petra Višić, Magdalena ikić
Title of the project: Tovar's story
The Impact of Humans on the Environment
SUMMARY:
Tovar's story
The theme of this year's school project is a donkey that belongs to a endangered species, the properties of its milk and its role in community life of this area considering the fact that this animal used to be very important in everyday life. We've been researching the use of donkeys in Dalmatia, the nutrition of donkey milk and their abundance.
We have come to the conclusion that the number of donkeys has decreased, but also that this is a very useful and important animal for people as well as for maintaining biodiversity of this region and that its milk is extremely healthy because it contains many nutrients such as fatty acids and vitamins. All of this was confirmed to us by the nutritionist we talked with.
We surveyed our school students in order to find out how many donkeys can still be found in the places where this animal originally lived. As part of this project we have also made practical work. We made a leaflet containing the donkey data and its nutrition table so that the students of our school and their parents get to know more about this animal.
With this project we wanted to show the usefulness of this slightly forgotten animal and its importance in preserving the biodiversity of the Dalmatian region.
Tekst i fotografije: Anita Mustać, prof.
Dana, 21.ožujka 2018. SEMEP-ovci i ekolozi naše škole u pratnji Anite Mustać, prof. biologije, posjetili su farmu magaraca DAR-MAR U Briševu pokraj Zadra. Vlasnik farme gospodin Damir Štulina održao nam je predavanje o uzgoju magaraca, hranjivosti magarećeg mlijeka te kakav je njegov utjecaj na ljudsko zdravlje. Nakon održanog predavanje razgledali smo magarce i sve ostale životinje koje žive na farmi (ovce, krave, kokoši, zečevi) te se uvjerili o mogućem suživotu čovjeka i životinja te ekološke poljoprivrede. Učenici su degustirali magareće mlijeko te sudjelovali u hranjenju životinja.
