POTREBE SUVREMENE OBITELJI

   Suvremeni način života sve većem broju roditelja nameće potrebu zbrinjavanja djeteta mlađe školske dobi koje nakon redovne nastave odlazi kući i bez nadzora provodi vrijeme do dolaska roditelja. Samostalan boravak kod kuće često izlaže dijete mnogim opasnostima, a strah i briga roditelja za dijete tijekom radnog dana nameću potrebu za organiziranom brigom o djetetu.

   Škole time dobivaju novu i zahtjevniju ulogu koja od zaposlenika zahtijeva organiziraniju skrb za dijete tijekom cijelog dana. Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave – produženi boravak, jedan je od modela kojim se mogu kvalitetno i sustavno riješiti navedeni problemi, osobito u urbanim sredinama. Nova uloga škole na taj će način biti maksimalno i racionalno iskorištena jer pruža nebrojene mogućnosti djelovanja u svrhu pravilnog razvoja i rasta svakog djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj obitelji i zajednici.

PRODUŽENI BORAVAK

   Pedagoška koncepcija rada u produženom boravku kao i u nastavi zasniva se na svim potrebama učenika i konkretnim utjecajem na njih.

   Radi se prilagodba nastavnih metoda s ciljem dobre artikulacije slobodnog vremena i samostalnog učenja.

   Djeca su oko 10 sati dnevno u školi, otprilike isto toliko dnevno spavaju. Moramo napomenuti koliku važnost i životnost predstavlja rad u PB-u, kad su učenici sa svojim obiteljima svega 4-5 sati dnevno.

   Rad u produženom boravku mnogo je drugačiji od klasične nastave, ali i cjelovitiji i bogatiji. Ne svodi se samo na pisanje zadaće i dovršavanje jutarnjeg posla. Učiteljica u PB-u određuje vježbe i zadatke pomoću kojih provodi sate učenja. Cilj je naučiti djecu kako učiti, istraživati, proučavati, podučavati, pomagati. Rad u boravku snažno utječe na emocije učenika, sigurnost u sebe, samopoštovanje, povjerenje u prijatelje, suradnju, pomaganje, odgovornost, znatiželju, samovrjednovanje, zdrav moral, osjećaj uspješnosti, snalažljivost, okretnost, pravo na pogrešku i prihvaćanje pogrešaka kod sebe i drugih.

   U produženom boravku povezuju se igra, učenje i rad.

   Učiteljice su u produženom boravku najprije odgojitelji, ali i mentori učenicima Oni ih potiču, pomažu, ohrabruju, tješe, rješavaju probleme.

   Učenici u boravku mogu više pratiti vlastiti ritam zbog fleksibilnosti u dnevnom rasporedu.

   Kroz individualne razgovore s učiteljicom iz produženog boravka roditelj saznaje kakvo je dijete u igri, kako usvaja nastavni sadržaj prilikom uvježbavanja, koliko je spremno pomoći i kako prihvaća pomoć u skupnom radu, kako reagira na umor, kakvo je u blagovaonici, koliko sudjeluje u održavanju urednosti učionice.... Sve su to vrlo važne stvari u razvoju jednog djeteta. Roditelji i učitelji PB-a moraju surađivati prijateljski, jer dio roditeljske uloge preuzima upravo učitelj produženog boravka.

   Frustracija i stres koji se javljaju i u PB-u, sastavni su dio života. Djecu se mora na to pripremiti. Djeca su u PB-u drugačija nego ujutro. Puno su umornija, samim time nemirnija, dekoncentriranija. Potrebno je izmjenjivati periode odmora rada i igre.

ORGANIZACIJA RADA PRODUŽENOG BORAVKA U

NAŠOJ ŠKOLI

    U našoj je školi  produženi boravak organiziran za učenike 1., 2. i 3. razreda. U trećim razredima obično stvorimo jednu heterogenu skupinu. Dnevno trajanje produženog boravka je od 7,00 do 17,00 sati (nakon redovne nastave koja se održava u prijepodnevnim satima). U razrednom odjelu rade dva učitelja, jedan prije podne u redovitoj nastavi, drugi poslije podne u produženom boravku. Oba učitelja zajednički programiraju nastavne sadržaje, dogovaraju se o zajedničkim i odvojenim aktivnostima.

Raspored aktivnosti u produženom boravku

   U 12,00 sati učenici s učiteljem odlaze na ručak u školsku blagovaonicu. Nakon ručka predviđen  je kratki odmor te do 14,00 sati slobodno ustrojeno vrijeme. Vrijeme za igru, odmor i rekreaciju po slobodnom izboru učenika ili različite, programirane sportsko-rekreativne aktivnosti, različiti tipovi radionica – likovne, glazbene, komunikacijske i druge, mala projektna istraživanja, dramatizacije i niz drugih organiziranih aktivnosti kreira učitelj uz pomoć učenika. Nakon slobodno ustrojenog vremena od 14,00 do 16,00 predviđeno je vrijeme za pisanje domaćih uradaka, ponavljanje i uvježbavanje nastavnoga sadržaja obrađenog na nastavi. Odlazak na užinu je u 14,30 sati. Preostalo vrijeme učitelj s učenicima provodi različite slobodne aktivnosti.

   Izmjenama igre, učenja, odmora, vježbanja i razgibavanja, šetnje, pjevanja, ponavljanja, crtanja, razgovora želimo stvoriti osjećaj ugode i zadovoljstva kod svih učenika u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno sretno dijete koje će voljeti školu.

PLAĆANJE PROGRAMA PRODUŽENOG BORAVKA I

PREHRANE

   Roditelji financijski sudjeluju u cijeni prehrane i programu produženoga boravka sukladno svom materijalnom i socijalnom statusu.
  
   Gradska skupština Grada Zagreba je u prosincu donijela Program javnih potreba u osnovnom odgoju i obrazovanju Grada Zagreba za 2012.god (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/11)  koji se  primjenjuje od 1. siječnja 2012.

   Više informacija o produženom boravku potražite na stranicama:
http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=30304.

PREHRANA

Primjer jelovnika možete pogledati u priloženom dokumentu.

   Poznato je da djeca ne žele jesti hranu koju ne vole. Međutim, sklonost pojedinoj hrani se uči, a proces učenja se sastoji od opetovanog nuđenja.

   Djetetu je potrebno njemu mrsku hranu ponuditi najmanje 8-10 puta. Novu hranu treba ponuditi na početku obroka kad je dijete gladno, a dobar je razmak između dvije nove namirnice tjedan dana. Kako bi se izazvalo interes u djece za manje privlačnu hranu, pokazalo se dobrim dijete uključiti u pripremu jela.
  
   Dijete će rado pomoći u kuhinji i možete mu dati manje zahtjevne poslove usklađene uzrastu, npr. dijete može rukom usitniti listove salate ili ubacivati komadiće voća u jogurt. Korisno je istovremeno pričati zašto je voće i povrće dobro za zdravlje, zašto je meso peradi treba jesti češće nego crveno meso itd.

   Najbolji je savjet za roditelje kako oni trebaju osigurati raznoliku prehranu visoke nutritivne vrijednosti, a djetetu treba prepustiti konačnu odluku o vrsti i količine hrane.
          
   Djeca, čiji roditelji imaju pravilnu prehranu, i sama se hrane pravilno i vjerojatno će i kao odrasle osobe zadržati dobre navike. Slično je i s navikama tjelesne aktivnosti. Prije svega, roditelji trebaju osigurati zajedničke obroke. Hrana se ne smije koristiti u svrhu nagrade ili kazne. Svaka je hrana dopuštena, samo je važno koliko često i u kojoj količini. Isto tako, nije nužno da dijete pojede baš sve što mu se stavi na tanjur.
         
   Djeca vole rutinu i poželjno im je obroke svakog dana davati u isto vrijeme. Djecu je potrebno naučiti da jedu kad su gladna.