Gunduliæev kr¹æanski svjetonazor i domoljublje
Ivan Gunduliæ, dubrovaèki je barokni knji¾evnik koji je kroz svoja najznaèajnija djela, na razlièite naèine, ohrabren svojim stvaralaèkim umijeæem, provodio jednu te istu politièku ideju. Maèica se javlja u vremenu protureformacije- obnove koju Crkva vrši unutar svojih zidova, kao odgovor na Lutherovu ¾estoku reformaciju. Potaknut baroknim svjetonazorima i humanistièkim nasljeðem renesanse, Gunduliæ u svojim djelima promièe duhovnu svijest, „pravovjerje“, kudi i osuðuje oholost te slavi vrlinu kao trajnu vrijednost.
U religioznom epu „Suze sina razmetnoga“, vidljiva je Gunduliæeva barokna duhovnost. Kroz pregršt metafora, alegorija, hiperbola i konèeta, stvara patetiènu fabulu o sinu- pokajniku koji se, osiromašen duhom i tijelom, iz tuðine vraæa domu. Povratak mu je obilje¾en pokajnièkim jadima i kajanjem. Po povratku, biva oèišæen od svih grijeha te primljen u naruèje oca kojega je napustio. U Skrušenju, trodijelne kompozicije, vidljiv je kršæanski svjetonazor koji slavi Boga i njegovu bezuvjetnu ljubav koja je sve spremna oprostiti. Gunduliæev Osman, nastao je kao djelo koje se bavilo ondašnjim aktualnim temama- smræu sultana Osmana te bitkom kod Hoæima u kojoj su Turci pora¾eni od strane Poljaka. Pjesnik u svojem herojskom epu, poèetnim stihovima, osuðuje oholost, izaziva je na sukob. Kroz djelo se provodi prièa o moæi sveslavenstva koje je Poljake uèinilo pobjednicima i osuðuje se „krivovjerstvo“ muslimana koje je rezultiralo smræu sultana Osmana. Sultan je izazvao prevrtljivo kolo sreæe- nekada je bio vladar svijeta, a na koncu je ubijen od izdajnièke ruke svoga roba.
Maèica je, u najznaèajnijoj hrvatskoj melodrami „Dubravka“, opjevao svetu slobodu Dubrovaèke republike. Okrunio ju je kao vrlinu koje svi trebaju biti ¾eljni. U opisivanju Dubrave, pjesnik se koristio arkadijskim elementima kojima je doèarao ljepotu i gizdavost nepokorene slobode. U epskim epizodama Miljenkova junaštva, Gunduliæ odobrava borbu za pravdu.
Konaènim raspletom radnje i alegorijom Miljenkova i Dubravkina vjenèanja, pjesnik je stvorio sretan završetak u kojemu je istaknuo kako je za trajnu slobodu potrebno slijediti, kako Bo¾je, tako i svjetovne zakone morala.
Dijana Kovaèeviæ 2a
Po¹alji prijatelju
Gunduliæev kr¹æanski svjetonazor i domoljublje
Ivan Gunduliæ, dubrovaèki je barokni knji¾evnik koji je kroz svoja najznaèajnija djela, na razlièite naèine, ohrabren svojim stvaralaèkim umijeæem, provodio jednu te istu politièku ideju. Maèica se javlja u vremenu protureformacije- obnove koju Crkva vrši unutar svojih zidova, kao odgovor na Lutherovu ¾estoku reformaciju. Potaknut baroknim svjetonazorima i humanistièkim nasljeðem renesanse, Gunduliæ u svojim djelima promièe duhovnu svijest, „pravovjerje“, kudi i osuðuje oholost te slavi vrlinu kao trajnu vrijednost.
U religioznom epu „Suze sina razmetnoga“, vidljiva je Gunduliæeva barokna duhovnost. Kroz pregršt metafora, alegorija, hiperbola i konèeta, stvara patetiènu fabulu o sinu- pokajniku koji se, osiromašen duhom i tijelom, iz tuðine vraæa domu. Povratak mu je obilje¾en pokajnièkim jadima i kajanjem. Po povratku, biva oèišæen od svih grijeha te primljen u naruèje oca kojega je napustio. U Skrušenju, trodijelne kompozicije, vidljiv je kršæanski svjetonazor koji slavi Boga i njegovu bezuvjetnu ljubav koja je sve spremna oprostiti. Gunduliæev Osman, nastao je kao djelo koje se bavilo ondašnjim aktualnim temama- smræu sultana Osmana te bitkom kod Hoæima u kojoj su Turci pora¾eni od strane Poljaka. Pjesnik u svojem herojskom epu, poèetnim stihovima, osuðuje oholost, izaziva je na sukob. Kroz djelo se provodi prièa o moæi sveslavenstva koje je Poljake uèinilo pobjednicima i osuðuje se „krivovjerstvo“ muslimana koje je rezultiralo smræu sultana Osmana. Sultan je izazvao prevrtljivo kolo sreæe- nekada je bio vladar svijeta, a na koncu je ubijen od izdajnièke ruke svoga roba.
Maèica je, u najznaèajnijoj hrvatskoj melodrami „Dubravka“, opjevao svetu slobodu Dubrovaèke republike. Okrunio ju je kao vrlinu koje svi trebaju biti ¾eljni. U opisivanju Dubrave, pjesnik se koristio arkadijskim elementima kojima je doèarao ljepotu i gizdavost nepokorene slobode. U epskim epizodama Miljenkova junaštva, Gunduliæ odobrava borbu za pravdu.
Konaènim raspletom radnje i alegorijom Miljenkova i Dubravkina vjenèanja, pjesnik je stvorio sretan završetak u kojemu je istaknuo kako je za trajnu slobodu potrebno slijediti, kako Bo¾je, tako i svjetovne zakone morala.
Dijana Kovaèeviæ 2a
Po¹alji prijatelju
®upanijsko natjecanje iz kemije odr¾ano je 3.3.2023. godine u OŠ Skradin.
Na ®upanijsko natjecanje iz kemije u znanju pozvano je 37 uèenika, 28 uèenika iz OŠ i 9 uèenika iz SŠ.
U prilogu se nalaze rezultati za sve razrede.
Svim uèenicima i njihovim mentorima èestitke na ostvarenom rezultatu!
Hvala OŠ Skradin na gostoprimstvu!
Marijana Zaninoviæ, prof.
Predsjednica ®upanijskog porvjerenstva za provedbu natjecanja iz kemije
Dragi uèenici i uèenice, poštovane kolegice i kolege,
vjerujemo da ste primijetili rozi plakat po školi 😊
Plakat su izradile Andrea i Dora uèenice 2.a razreda i njime najavljujemo poèetak humanitarne akcije prikupljanja novèanih sredstava za djecu i mlade s Downovim sindromom - korisnike Centra Juraj Bonaèi (podru¾nica Sinj).
Promièuæi europske vrijednosti sloboda, zajedništvo, jednakost, inkluzivnost, a pod sloganom EU „Ujedinjeni u razlièitosti“ pozivamo vas da donirate 1€!
Unaprijed hvala,
uèenici ambasadori programa EPAS škola i njihovi voditelji!
https://www.worlddownsyndromeday.org/
Gunduliæev kr¹æanski svjetonazor i domoljublje
Ivan Gunduliæ, dubrovaèki je barokni knji¾evnik koji je kroz svoja najznaèajnija djela, na razlièite naèine, ohrabren svojim stvaralaèkim umijeæem, provodio jednu te istu politièku ideju. Maèica se javlja u vremenu protureformacije- obnove koju Crkva vrši unutar svojih zidova, kao odgovor na Lutherovu ¾estoku reformaciju. Potaknut baroknim svjetonazorima i humanistièkim nasljeðem renesanse, Gunduliæ u svojim djelima promièe duhovnu svijest, „pravovjerje“, kudi i osuðuje oholost te slavi vrlinu kao trajnu vrijednost.
U religioznom epu „Suze sina razmetnoga“, vidljiva je Gunduliæeva barokna duhovnost. Kroz pregršt metafora, alegorija, hiperbola i konèeta, stvara patetiènu fabulu o sinu- pokajniku koji se, osiromašen duhom i tijelom, iz tuðine vraæa domu. Povratak mu je obilje¾en pokajnièkim jadima i kajanjem. Po povratku, biva oèišæen od svih grijeha te primljen u naruèje oca kojega je napustio. U Skrušenju, trodijelne kompozicije, vidljiv je kršæanski svjetonazor koji slavi Boga i njegovu bezuvjetnu ljubav koja je sve spremna oprostiti. Gunduliæev Osman, nastao je kao djelo koje se bavilo ondašnjim aktualnim temama- smræu sultana Osmana te bitkom kod Hoæima u kojoj su Turci pora¾eni od strane Poljaka. Pjesnik u svojem herojskom epu, poèetnim stihovima, osuðuje oholost, izaziva je na sukob. Kroz djelo se provodi prièa o moæi sveslavenstva koje je Poljake uèinilo pobjednicima i osuðuje se „krivovjerstvo“ muslimana koje je rezultiralo smræu sultana Osmana. Sultan je izazvao prevrtljivo kolo sreæe- nekada je bio vladar svijeta, a na koncu je ubijen od izdajnièke ruke svoga roba.
Maèica je, u najznaèajnijoj hrvatskoj melodrami „Dubravka“, opjevao svetu slobodu Dubrovaèke republike. Okrunio ju je kao vrlinu koje svi trebaju biti ¾eljni. U opisivanju Dubrave, pjesnik se koristio arkadijskim elementima kojima je doèarao ljepotu i gizdavost nepokorene slobode. U epskim epizodama Miljenkova junaštva, Gunduliæ odobrava borbu za pravdu.
Konaènim raspletom radnje i alegorijom Miljenkova i Dubravkina vjenèanja, pjesnik je stvorio sretan završetak u kojemu je istaknuo kako je za trajnu slobodu potrebno slijediti, kako Bo¾je, tako i svjetovne zakone morala.
Dijana Kovaèeviæ 2a
Po¹alji prijatelju
Gunduliæev kr¹æanski svjetonazor i domoljublje
Ivan Gunduliæ, dubrovaèki je barokni knji¾evnik koji je kroz svoja najznaèajnija djela, na razlièite naèine, ohrabren svojim stvaralaèkim umijeæem, provodio jednu te istu politièku ideju. Maèica se javlja u vremenu protureformacije- obnove koju Crkva vrši unutar svojih zidova, kao odgovor na Lutherovu ¾estoku reformaciju. Potaknut baroknim svjetonazorima i humanistièkim nasljeðem renesanse, Gunduliæ u svojim djelima promièe duhovnu svijest, „pravovjerje“, kudi i osuðuje oholost te slavi vrlinu kao trajnu vrijednost.
U religioznom epu „Suze sina razmetnoga“, vidljiva je Gunduliæeva barokna duhovnost. Kroz pregršt metafora, alegorija, hiperbola i konèeta, stvara patetiènu fabulu o sinu- pokajniku koji se, osiromašen duhom i tijelom, iz tuðine vraæa domu. Povratak mu je obilje¾en pokajnièkim jadima i kajanjem. Po povratku, biva oèišæen od svih grijeha te primljen u naruèje oca kojega je napustio. U Skrušenju, trodijelne kompozicije, vidljiv je kršæanski svjetonazor koji slavi Boga i njegovu bezuvjetnu ljubav koja je sve spremna oprostiti. Gunduliæev Osman, nastao je kao djelo koje se bavilo ondašnjim aktualnim temama- smræu sultana Osmana te bitkom kod Hoæima u kojoj su Turci pora¾eni od strane Poljaka. Pjesnik u svojem herojskom epu, poèetnim stihovima, osuðuje oholost, izaziva je na sukob. Kroz djelo se provodi prièa o moæi sveslavenstva koje je Poljake uèinilo pobjednicima i osuðuje se „krivovjerstvo“ muslimana koje je rezultiralo smræu sultana Osmana. Sultan je izazvao prevrtljivo kolo sreæe- nekada je bio vladar svijeta, a na koncu je ubijen od izdajnièke ruke svoga roba.
Maèica je, u najznaèajnijoj hrvatskoj melodrami „Dubravka“, opjevao svetu slobodu Dubrovaèke republike. Okrunio ju je kao vrlinu koje svi trebaju biti ¾eljni. U opisivanju Dubrave, pjesnik se koristio arkadijskim elementima kojima je doèarao ljepotu i gizdavost nepokorene slobode. U epskim epizodama Miljenkova junaštva, Gunduliæ odobrava borbu za pravdu.
Konaènim raspletom radnje i alegorijom Miljenkova i Dubravkina vjenèanja, pjesnik je stvorio sretan završetak u kojemu je istaknuo kako je za trajnu slobodu potrebno slijediti, kako Bo¾je, tako i svjetovne zakone morala.
Dijana Kovaèeviæ 2a
Po¹alji prijatelju
Gunduliæev kr¹æanski svjetonazor i domoljublje
Ivan Gunduliæ, dubrovaèki je barokni knji¾evnik koji je kroz svoja najznaèajnija djela, na razlièite naèine, ohrabren svojim stvaralaèkim umijeæem, provodio jednu te istu politièku ideju. Maèica se javlja u vremenu protureformacije- obnove koju Crkva vrši unutar svojih zidova, kao odgovor na Lutherovu ¾estoku reformaciju. Potaknut baroknim svjetonazorima i humanistièkim nasljeðem renesanse, Gunduliæ u svojim djelima promièe duhovnu svijest, „pravovjerje“, kudi i osuðuje oholost te slavi vrlinu kao trajnu vrijednost.
U religioznom epu „Suze sina razmetnoga“, vidljiva je Gunduliæeva barokna duhovnost. Kroz pregršt metafora, alegorija, hiperbola i konèeta, stvara patetiènu fabulu o sinu- pokajniku koji se, osiromašen duhom i tijelom, iz tuðine vraæa domu. Povratak mu je obilje¾en pokajnièkim jadima i kajanjem. Po povratku, biva oèišæen od svih grijeha te primljen u naruèje oca kojega je napustio. U Skrušenju, trodijelne kompozicije, vidljiv je kršæanski svjetonazor koji slavi Boga i njegovu bezuvjetnu ljubav koja je sve spremna oprostiti. Gunduliæev Osman, nastao je kao djelo koje se bavilo ondašnjim aktualnim temama- smræu sultana Osmana te bitkom kod Hoæima u kojoj su Turci pora¾eni od strane Poljaka. Pjesnik u svojem herojskom epu, poèetnim stihovima, osuðuje oholost, izaziva je na sukob. Kroz djelo se provodi prièa o moæi sveslavenstva koje je Poljake uèinilo pobjednicima i osuðuje se „krivovjerstvo“ muslimana koje je rezultiralo smræu sultana Osmana. Sultan je izazvao prevrtljivo kolo sreæe- nekada je bio vladar svijeta, a na koncu je ubijen od izdajnièke ruke svoga roba.
Maèica je, u najznaèajnijoj hrvatskoj melodrami „Dubravka“, opjevao svetu slobodu Dubrovaèke republike. Okrunio ju je kao vrlinu koje svi trebaju biti ¾eljni. U opisivanju Dubrave, pjesnik se koristio arkadijskim elementima kojima je doèarao ljepotu i gizdavost nepokorene slobode. U epskim epizodama Miljenkova junaštva, Gunduliæ odobrava borbu za pravdu.
Konaènim raspletom radnje i alegorijom Miljenkova i Dubravkina vjenèanja, pjesnik je stvorio sretan završetak u kojemu je istaknuo kako je za trajnu slobodu potrebno slijediti, kako Bo¾je, tako i svjetovne zakone morala.
Dijana Kovaèeviæ 2a
Po¹alji prijatelju
