TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.
Pošalji prijatelju
TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.
Pošalji prijatelju
Županijsko natjecanje iz kemije održano je 3.3.2023. godine u OŠ Skradin.
Na Županijsko natjecanje iz kemije u znanju pozvano je 37 učenika, 28 učenika iz OŠ i 9 učenika iz SŠ.
U prilogu se nalaze rezultati za sve razrede.
Svim učenicima i njihovim mentorima čestitke na ostvarenom rezultatu!
Hvala OŠ Skradin na gostoprimstvu!
Marijana Zaninović, prof.
Predsjednica Županijskog porvjerenstva za provedbu natjecanja iz kemije
Dragi učenici i učenice, poštovane kolegice i kolege,
vjerujemo da ste primijetili rozi plakat po školi 😊
Plakat su izradile Andrea i Dora učenice 2.a razreda i njime najavljujemo početak humanitarne akcije prikupljanja novčanih sredstava za djecu i mlade s Downovim sindromom - korisnike Centra Juraj Bonači (podružnica Sinj).
Promičući europske vrijednosti sloboda, zajedništvo, jednakost, inkluzivnost, a pod sloganom EU „Ujedinjeni u različitosti“ pozivamo vas da donirate 1€!
Unaprijed hvala,
učenici ambasadori programa EPAS škola i njihovi voditelji!
https://www.worlddownsyndromeday.org/
TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.
Pošalji prijatelju
TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.
Pošalji prijatelju
TERENSKA NASTAVA - NP KRKA
U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.
Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.
Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.
NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.
U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.
Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo). U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.
Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.
Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.
Pošalji prijatelju
