Davne 1963. umjetnik Bob Dylan napisao je ove stihove pozivajući ljude da se uključe u zbivanja oko njih, prestanu okretati glavu od boli i patnje ljudi.

Kako su mogući zločini protiv čovječnosti, zvjerstva tolikih razmjera u prošlosti? Možda stihovi sljedeće pjesme najbolje to sažimaju:

„ Prvo su došli po socijaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio socijalist.

Zatim su došli po sindikaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po Židove, a ja se nisam pobunio jer nisam bio Židov.

 Zatim su došli po mene, a do tada više nije bilo nikoga da se pobuni.“

                                                                                         ( Izvor: Martin Niemöller)

To je bilo u prošlosti, a što je danas sa stanjem ljudskih prava? Što to mi, „mali“ ljudi, možemo promijeniti, a što ne mogu lideri i liderice svjetskih zemalja? Ima li smisla pričati o pravima u slobodnoj, demokratskoj zemlji u miru?

Kakvo je stanje ljudskih prava danas u 21. stoljeću u Republici Hrvatskoj, u našem gradu? Kakve veze ima Deklaracija donesena davne 1948. s našim životima? O tome su učenici i učenice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole kralja Zvonimira imali priliku čuti u školskoj knjižnici na interaktivnom predavanju gospođe Snježane Jolić i gospođe Mateje Šimunović iz udruge „Sveti Bartolomej“,11. 12. 2023., tijekom 6. školskog sata.

Najprije smo se ukratko podsjetili koje su kategorije ljudskih prava.

 Osobna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na zaštitu od napada.

Politička i građanska prava: pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu.

 Socijalna, ekonomska i kulturna prava: pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, poštenu naknadu za rad, odgovarajući standard života i zdravlje.

 Prava treće generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoliš

Kao jedno od najvažnijih učenici i učenice istaknuli su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Međutim, zapitali smo se postoje li situacije u kojima bi se to jedno od temeljnih ljudskih prava trebalo ograničiti? Vrlo brzo smo se usuglasili, da treba u slučaju govora mržnje. Poveo se razgovor o tome što je to govor mržnje i kakve posljedice ostavlja na ljudske živote.

Školski je sat brzo prošao u razmjeni iskustava i čvrsto vjerujemo da osnažio mlade ljude da se zauzmu za sebe, ali i pomognu drugima koliko to mogu, kako bi svijet bio ljepše mjesto za život.

„Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini

Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini. (…)

Svako te gleda čudno kad' ne pripadaš masi

Kada si drugačiji, svaki kreten te se plaši.“ (izvor: Klinac, Početak)

Dobro je biti drukčiji, dobro je biti svoj!

Druga aktivnost povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava odnosila se na debatu debatnog kluba Lovro Monti (boje afirmacije branili su Sofija, Rene i Marija, a negacije Petra, Sandra i Marko) o pravima treće generacije – pravu na zdrav okoliš.

Pripreme su bile ozbiljne, kao što je i tema bila.

Koji je najbolji način da se zaštiti naš zajednički dom Zemlja naši su debatanti pokušali odgovoriti raspravljajući na tezu: ODS da ekoterorizam opravdan. U vrlo žustroj debati u kojoj je sudjelovala i publika branila se Zemlja svim dopuštenim sredstvima.

Izvor fotografija: Nada Jakovčević i Jasminka Vujević

Davne 1963. umjetnik Bob Dylan napisao je ove stihove pozivajući ljude da se uključe u zbivanja oko njih, prestanu okretati glavu od boli i patnje ljudi.

Kako su mogući zločini protiv čovječnosti, zvjerstva tolikih razmjera u prošlosti? Možda stihovi sljedeće pjesme najbolje to sažimaju:

„ Prvo su došli po socijaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio socijalist.

Zatim su došli po sindikaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po Židove, a ja se nisam pobunio jer nisam bio Židov.

 Zatim su došli po mene, a do tada više nije bilo nikoga da se pobuni.“

                                                                                         ( Izvor: Martin Niemöller)

To je bilo u prošlosti, a što je danas sa stanjem ljudskih prava? Što to mi, „mali“ ljudi, možemo promijeniti, a što ne mogu lideri i liderice svjetskih zemalja? Ima li smisla pričati o pravima u slobodnoj, demokratskoj zemlji u miru?

Kakvo je stanje ljudskih prava danas u 21. stoljeću u Republici Hrvatskoj, u našem gradu? Kakve veze ima Deklaracija donesena davne 1948. s našim životima? O tome su učenici i učenice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole kralja Zvonimira imali priliku čuti u školskoj knjižnici na interaktivnom predavanju gospođe Snježane Jolić i gospođe Mateje Šimunović iz udruge „Sveti Bartolomej“,11. 12. 2023., tijekom 6. školskog sata.

Najprije smo se ukratko podsjetili koje su kategorije ljudskih prava.

 Osobna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na zaštitu od napada.

Politička i građanska prava: pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu.

 Socijalna, ekonomska i kulturna prava: pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, poštenu naknadu za rad, odgovarajući standard života i zdravlje.

 Prava treće generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoliš

Kao jedno od najvažnijih učenici i učenice istaknuli su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Međutim, zapitali smo se postoje li situacije u kojima bi se to jedno od temeljnih ljudskih prava trebalo ograničiti? Vrlo brzo smo se usuglasili, da treba u slučaju govora mržnje. Poveo se razgovor o tome što je to govor mržnje i kakve posljedice ostavlja na ljudske živote.

Školski je sat brzo prošao u razmjeni iskustava i čvrsto vjerujemo da osnažio mlade ljude da se zauzmu za sebe, ali i pomognu drugima koliko to mogu, kako bi svijet bio ljepše mjesto za život.

„Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini

Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini. (…)

Svako te gleda čudno kad' ne pripadaš masi

Kada si drugačiji, svaki kreten te se plaši.“ (izvor: Klinac, Početak)

Dobro je biti drukčiji, dobro je biti svoj!

Druga aktivnost povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava odnosila se na debatu debatnog kluba Lovro Monti (boje afirmacije branili su Sofija, Rene i Marija, a negacije Petra, Sandra i Marko) o pravima treće generacije – pravu na zdrav okoliš.

Pripreme su bile ozbiljne, kao što je i tema bila.

Koji je najbolji način da se zaštiti naš zajednički dom Zemlja naši su debatanti pokušali odgovoriti raspravljajući na tezu: ODS da ekoterorizam opravdan. U vrlo žustroj debati u kojoj je sudjelovala i publika branila se Zemlja svim dopuštenim sredstvima.

Izvor fotografija: Nada Jakovčević i Jasminka Vujević

Davne 1963. umjetnik Bob Dylan napisao je ove stihove pozivajući ljude da se uključe u zbivanja oko njih, prestanu okretati glavu od boli i patnje ljudi.

Kako su mogući zločini protiv čovječnosti, zvjerstva tolikih razmjera u prošlosti? Možda stihovi sljedeće pjesme najbolje to sažimaju:

„ Prvo su došli po socijaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio socijalist.

Zatim su došli po sindikaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po Židove, a ja se nisam pobunio jer nisam bio Židov.

 Zatim su došli po mene, a do tada više nije bilo nikoga da se pobuni.“

                                                                                         ( Izvor: Martin Niemöller)

To je bilo u prošlosti, a što je danas sa stanjem ljudskih prava? Što to mi, „mali“ ljudi, možemo promijeniti, a što ne mogu lideri i liderice svjetskih zemalja? Ima li smisla pričati o pravima u slobodnoj, demokratskoj zemlji u miru?

Kakvo je stanje ljudskih prava danas u 21. stoljeću u Republici Hrvatskoj, u našem gradu? Kakve veze ima Deklaracija donesena davne 1948. s našim životima? O tome su učenici i učenice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole kralja Zvonimira imali priliku čuti u školskoj knjižnici na interaktivnom predavanju gospođe Snježane Jolić i gospođe Mateje Šimunović iz udruge „Sveti Bartolomej“,11. 12. 2023., tijekom 6. školskog sata.

Najprije smo se ukratko podsjetili koje su kategorije ljudskih prava.

 Osobna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na zaštitu od napada.

Politička i građanska prava: pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu.

 Socijalna, ekonomska i kulturna prava: pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, poštenu naknadu za rad, odgovarajući standard života i zdravlje.

 Prava treće generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoliš

Kao jedno od najvažnijih učenici i učenice istaknuli su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Međutim, zapitali smo se postoje li situacije u kojima bi se to jedno od temeljnih ljudskih prava trebalo ograničiti? Vrlo brzo smo se usuglasili, da treba u slučaju govora mržnje. Poveo se razgovor o tome što je to govor mržnje i kakve posljedice ostavlja na ljudske živote.

Školski je sat brzo prošao u razmjeni iskustava i čvrsto vjerujemo da osnažio mlade ljude da se zauzmu za sebe, ali i pomognu drugima koliko to mogu, kako bi svijet bio ljepše mjesto za život.

„Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini

Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini. (…)

Svako te gleda čudno kad' ne pripadaš masi

Kada si drugačiji, svaki kreten te se plaši.“ (izvor: Klinac, Početak)

Dobro je biti drukčiji, dobro je biti svoj!

Druga aktivnost povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava odnosila se na debatu debatnog kluba Lovro Monti (boje afirmacije branili su Sofija, Rene i Marija, a negacije Petra, Sandra i Marko) o pravima treće generacije – pravu na zdrav okoliš.

Pripreme su bile ozbiljne, kao što je i tema bila.

Koji je najbolji način da se zaštiti naš zajednički dom Zemlja naši su debatanti pokušali odgovoriti raspravljajući na tezu: ODS da ekoterorizam opravdan. U vrlo žustroj debati u kojoj je sudjelovala i publika branila se Zemlja svim dopuštenim sredstvima.

Izvor fotografija: Nada Jakovčević i Jasminka Vujević

Davne 1963. umjetnik Bob Dylan napisao je ove stihove pozivajući ljude da se uključe u zbivanja oko njih, prestanu okretati glavu od boli i patnje ljudi.

Kako su mogući zločini protiv čovječnosti, zvjerstva tolikih razmjera u prošlosti? Možda stihovi sljedeće pjesme najbolje to sažimaju:

„ Prvo su došli po socijaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio socijalist.

Zatim su došli po sindikaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po Židove, a ja se nisam pobunio jer nisam bio Židov.

 Zatim su došli po mene, a do tada više nije bilo nikoga da se pobuni.“

                                                                                         ( Izvor: Martin Niemöller)

To je bilo u prošlosti, a što je danas sa stanjem ljudskih prava? Što to mi, „mali“ ljudi, možemo promijeniti, a što ne mogu lideri i liderice svjetskih zemalja? Ima li smisla pričati o pravima u slobodnoj, demokratskoj zemlji u miru?

Kakvo je stanje ljudskih prava danas u 21. stoljeću u Republici Hrvatskoj, u našem gradu? Kakve veze ima Deklaracija donesena davne 1948. s našim životima? O tome su učenici i učenice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole kralja Zvonimira imali priliku čuti u školskoj knjižnici na interaktivnom predavanju gospođe Snježane Jolić i gospođe Mateje Šimunović iz udruge „Sveti Bartolomej“,11. 12. 2023., tijekom 6. školskog sata.

Najprije smo se ukratko podsjetili koje su kategorije ljudskih prava.

 Osobna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na zaštitu od napada.

Politička i građanska prava: pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu.

 Socijalna, ekonomska i kulturna prava: pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, poštenu naknadu za rad, odgovarajući standard života i zdravlje.

 Prava treće generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoliš

Kao jedno od najvažnijih učenici i učenice istaknuli su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Međutim, zapitali smo se postoje li situacije u kojima bi se to jedno od temeljnih ljudskih prava trebalo ograničiti? Vrlo brzo smo se usuglasili, da treba u slučaju govora mržnje. Poveo se razgovor o tome što je to govor mržnje i kakve posljedice ostavlja na ljudske živote.

Školski je sat brzo prošao u razmjeni iskustava i čvrsto vjerujemo da osnažio mlade ljude da se zauzmu za sebe, ali i pomognu drugima koliko to mogu, kako bi svijet bio ljepše mjesto za život.

„Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini

Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini. (…)

Svako te gleda čudno kad' ne pripadaš masi

Kada si drugačiji, svaki kreten te se plaši.“ (izvor: Klinac, Početak)

Dobro je biti drukčiji, dobro je biti svoj!

Druga aktivnost povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava odnosila se na debatu debatnog kluba Lovro Monti (boje afirmacije branili su Sofija, Rene i Marija, a negacije Petra, Sandra i Marko) o pravima treće generacije – pravu na zdrav okoliš.

Pripreme su bile ozbiljne, kao što je i tema bila.

Koji je najbolji način da se zaštiti naš zajednički dom Zemlja naši su debatanti pokušali odgovoriti raspravljajući na tezu: ODS da ekoterorizam opravdan. U vrlo žustroj debati u kojoj je sudjelovala i publika branila se Zemlja svim dopuštenim sredstvima.

Izvor fotografija: Nada Jakovčević i Jasminka Vujević

Davne 1963. umjetnik Bob Dylan napisao je ove stihove pozivajući ljude da se uključe u zbivanja oko njih, prestanu okretati glavu od boli i patnje ljudi.

Kako su mogući zločini protiv čovječnosti, zvjerstva tolikih razmjera u prošlosti? Možda stihovi sljedeće pjesme najbolje to sažimaju:

„ Prvo su došli po socijaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio socijalist.

Zatim su došli po sindikaliste,

 a ja se nisam pobunio jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po Židove, a ja se nisam pobunio jer nisam bio Židov.

 Zatim su došli po mene, a do tada više nije bilo nikoga da se pobuni.“

                                                                                         ( Izvor: Martin Niemöller)

To je bilo u prošlosti, a što je danas sa stanjem ljudskih prava? Što to mi, „mali“ ljudi, možemo promijeniti, a što ne mogu lideri i liderice svjetskih zemalja? Ima li smisla pričati o pravima u slobodnoj, demokratskoj zemlji u miru?

Kakvo je stanje ljudskih prava danas u 21. stoljeću u Republici Hrvatskoj, u našem gradu? Kakve veze ima Deklaracija donesena davne 1948. s našim životima? O tome su učenici i učenice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole kralja Zvonimira imali priliku čuti u školskoj knjižnici na interaktivnom predavanju gospođe Snježane Jolić i gospođe Mateje Šimunović iz udruge „Sveti Bartolomej“,11. 12. 2023., tijekom 6. školskog sata.

Najprije smo se ukratko podsjetili koje su kategorije ljudskih prava.

 Osobna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na zaštitu od napada.

Politička i građanska prava: pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu.

 Socijalna, ekonomska i kulturna prava: pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, poštenu naknadu za rad, odgovarajući standard života i zdravlje.

 Prava treće generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoliš

Kao jedno od najvažnijih učenici i učenice istaknuli su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Međutim, zapitali smo se postoje li situacije u kojima bi se to jedno od temeljnih ljudskih prava trebalo ograničiti? Vrlo brzo smo se usuglasili, da treba u slučaju govora mržnje. Poveo se razgovor o tome što je to govor mržnje i kakve posljedice ostavlja na ljudske živote.

Školski je sat brzo prošao u razmjeni iskustava i čvrsto vjerujemo da osnažio mlade ljude da se zauzmu za sebe, ali i pomognu drugima koliko to mogu, kako bi svijet bio ljepše mjesto za život.

„Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini

Padala je kiša, oni rekli su mi - kisni

Niko te ne čuje, slobodno vrišti

Držali su otrov, rekli mi - zini

Najveći masakr se napravi u tišini. (…)

Svako te gleda čudno kad' ne pripadaš masi

Kada si drugačiji, svaki kreten te se plaši.“ (izvor: Klinac, Početak)

Dobro je biti drukčiji, dobro je biti svoj!

Druga aktivnost povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava odnosila se na debatu debatnog kluba Lovro Monti (boje afirmacije branili su Sofija, Rene i Marija, a negacije Petra, Sandra i Marko) o pravima treće generacije – pravu na zdrav okoliš.

Pripreme su bile ozbiljne, kao što je i tema bila.

Koji je najbolji način da se zaštiti naš zajednički dom Zemlja naši su debatanti pokušali odgovoriti raspravljajući na tezu: ODS da ekoterorizam opravdan. U vrlo žustroj debati u kojoj je sudjelovala i publika branila se Zemlja svim dopuštenim sredstvima.

Izvor fotografija: Nada Jakovčević i Jasminka Vujević