Zemlje poput Njemačke, Švedske i Švicarske zbrinjavaju  manje od 2% komunalnog otpada na odlagalištima, dok Hrvatska, Latvija i Malta zbrinjavaju više od 90% otpada. Primjer zemlje u kojoj otpad  predstavlja resurs svakako je Švicarska. Švicarska je izgradila odličnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom: 30 spalionica, odnosno energana, na otpad, 350 kompostana i bioplinskih postrojenja, 60 energana na biomasu, a izgrađene su i posebne spalionice i postrojenja za fizikalno-kemijsku obradu opasnog otpada. Spalionice smeća u tzv. vezanom procesu uz električnu energiju istovremeno proizvode i toplinsku energiju koja se zimi koristi za grijanje, a ljeti za hlađenje.

Hrvatska je, nažalost,  primjer zemlje gdje otpad predstavlja veliki problem. Iako je zakonski dio gospodarenja otpadom velikim dijelom riješen, stanje s infrastrukturom  u sustavu gospodarenja otpadom  vrlo je loše. Hrvatska nema dovoljno objekata za prihvat, obradu i odlaganje otpada. Vrijednost odbačenih sirovina u razdoblju od 2002. do 2012. procijenjena je na oko 5 milijardi dolara.  

Hoće li otpad predstavljati problem ili će postati resurs, ovisi o tome kako ćemo njime upravljati. Stoga, ako Hrvatska želi biti uz bok naprednih zemalja poput Švicarske i skandinavskih zemalja, važno je da što prije uvede princip kružne ekonomije. 

Učenici 3.c razreda i nastavnica
Manuela Mihaljević Sabljak