Međutim, nakon uspostave Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca začetnici ideje za osnivanjem gimnazije nastavili su s aktivnostima nastojeći ostvariti svoj cilj. Konačno su nastojanja Ogulinaca i njihovih istomišljenika s područja Modruško-riječke županije urodila plodom. U osnivanju ogulinske Gimnazije značajnu je ulogu odigrao ogulinski odvjetnik Milan Sokolić, što se može zaključiti iz arhivskih dokumenata iz Državnog arhiva u Karlovcu. Veliki je župan Modruško-riječke županije osobno pozvao Sokolića na sastanak u svoj ured 13. lipnja 1919. godine radi dogovora o osnivanju gimnazije. Odvjetnik Sokolić u molbi za otvaranje gimnazije u Ogulinu ističe: U velikoj nuždi koja tišti žiteljstvo Ogulina i okolice te susjednih kotara obraćamo se na Vašu Preuzvišenost kao poglavara zemlje da blagoizvoli dozvoliti osnivanje niže gimnazije u Ogulinu. Kao jedan od važnih razloga potrebe za osnivanjem gimnazije navodi sigurnost djece: Djecu davati u tuđe ruke bez nadzora roditelja štetno je po odgoj i zdravlje djeteta u nježnoj dobi. U molbi se dalje ističe kako šira okolica Ogulina i susjedna područja imaju oko 150 000 žitelja pa im je potrebna gimnazija. Naredba o osnivanju realne gimnazije u Ogulinu izdana je u vrijeme bana Ivana Palečeka, a potpisao ju je Milan Rojc, koji je u to vrijeme bio predstojnik Povjerenstva za prosvjetu i vjere Kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske vlade. Naredbom je određeno da se početkom školske godine 1919./1920. ukinu peti, šesti i sedmi razred Više pučke škole u Ogulinu i da se otvore prvi, drugi i treći razred realne gimnazije zagrebačkog tipa.

(Poglavlje: Prvih sedam desetljeća ogulinske Gimnazije, napisao: Dražen Rebernišak, prof.)

(Fotografija: Prvo nastavničko vijeće Gimnazije 1920. godine, izvor: Pedeset godina gimnazije u Ogulinu, 1969.)