Tako je nastalo osam razreda osnovne škole i četiri razreda srednje škole. U obrazloženju odluke stoji da puna gimnazija više ne odgovara suvremenome obveznom osmogodišnjem školstvu. Niži razredi gimnazije ionako su bili određeni kao obvezni, a povezivanjem s razredima osnovne škole dobiveno je obvezno osmogodišnje obrazovanje. Osnivanje triju prosvjetnih ustanova od koji svaka ima približno 500 učenika dovest će do mnogo lakšega izvršavanja organizacijskih i odgojno-obrazovnih ciljeva suvremene nastave. Prije je Gimnazija imala po 26 i više odjeljenja, a sada je taj broj sveden na jedanaest do trinaest odjeljenja. Broj učenika, koji se prije kretao oko tisuću i više, pao je na između 345 i 451. U novim uvjetima bilo je daleko lakše organizirati nastavu, izboriti se za stručni kadar i podizati razinu znanja učenika. Gimnazija je, u pravom smislu riječi, postala srednja škola koja svoje učenike prvenstveno priprema za sveučilište.

(Poglavlje: Prvih sedam desetljeća ogulinske Gimnazije, napisao: Dražen Rebernišak, prof.)

 (Učenici Gimnazije generacije 1965.-1966. ; Izvor: Anton Stipetić: osobna zbirka)