Osnovna škola Šime Budinića Zadar

Brošura namijenjena svim učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima koji u svoje škole uključuju učenike izbjeglice. 

Neke korisne preporuke roditeljima:

• Stručnjaci preporučuju da djeca uvijek uče i pišu zadaće na istom mjestu. Već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad.
• Radna površina neka bude dovoljno velika i dovoljno osvijetljena. Izvor svjetla (prozor i svjetiljka) neka bude smješten s lijeve strane kod dešnjaka odnosno s desne kod ljevaka.

• Uz mjesto za učenje dobro je staviti policu na kojoj će dijete držati svoje knjige, bilježnice i druge školske potrepštine (olovke, bojice, ljepilo, škare, spajalice, čisti papir).
• Ako stambene prilike ne dopuštaju posebno mjesto za učenje, djetetu je potrebno osigurati da barem u miru i neometano od drugih napiše zadaću i uči. U tom slučaju svoje knjige i druge potrepštine može držati u posebnoj kutiji (to može biti i obična ambalažna kutija!). Bitno je da dijete uvijek zna gdje mu se što nalazi i da brine o svojim stvarima.

• Idealno je ako se radni stol za nešto starije školsko dijete nalazi u njegovoj sobi jer se pisanjem zadaća i učenjem na odvojenom mjestu ono počinje osamostaljivati.
• Dobro je da se na stolu nalazi sat i kalendar kako bi dijete lakše moglo organizirati vrijeme koje mu stoji na raspolaganju za učenje pojedinih predmeta.

• Na zid možete staviti pločicu na koju će dijete lijepiti razne papiriće-podsjetnike.

• Objasnite djetetu što točno očekujete od njega što se tiče učenja. Neka vaša očekivanja budu dovoljno visoka, ali i realna s obzirom na djetetove mogućnosti (npr. “Očekujem od tebe da redovito pišeš domaću zadaću.”; “Očekujem da zapamtiš ili zapišeš što je za zadaću.”, “Ako nešto ne razumiješ ili ako te nešto posebno zanima uvijek pitaj.”).
• Objasnite mu i zašto je to važno za njega i zašto je učenje korisno. Djeca, kao i odrasli ljudi, bolje i radije rade kada tome vide smisla.

• Pomozite djetetu da nauči kvalitetno organizirati svoje vrijeme. Ako sudjeluje u stvaranju svog dnevnog rasporeda, spremnije ga je i ostvariti.

Svaki dan s njim pregledajte bilježnice kako bi dobili uvid što se radilo u školi. Ako treba, pomozite mu da napravi plan za rješavanje domaće zadaće.

• Najdragocjeniji dio učenja je produbljivanje razumijevanja gradiva i odvajanje bitnog od nebitnog. Zato nije poželjno da roditelji umjesto djece čitaju lekcije, zapisuju ili im prepričavaju sažetak koji onda dijete treba naučiti. Ako dijete uči prema sažecima koje su mu napravili roditelji, učit će mehanički i bez razumijevanja a gradivo će brzo zaboraviti.
• Pohvalite djetetov trud i napredak. Važnije je da je dijete spremno uložiti napor da bi riješilo zadatak i da je napredovalo, nego kakvu je ocjenu dobilo. Ocjena najviše ovisi o načinu učenja. Hoće li dijete izvršavati zadatke ili ne i kako će to činiti, ovisi o njemu, a mi smo tu da ga potaknemo na to i pomognemo da nauči kako to treba činiti.
• Ne zaboravite da djeca uče oponašanjem sebi bliskih i važnih ljudi, najčešće roditelja. Promatrajući roditelje, učitelje, ali i druge, dijete uči što cijeniti, kako se ponašati i što raditi. Zato, ako roditelji čitaju, pristojno komuniciraju s drugima, tolerantno raspravljaju o raznim idejama, dogovaraju se i sl. i pokazuju da cijene školu i učenje, i djeca će usvojiti takvo ponašanje.

• Podcrtavanje bitnih činjenica, ideja ili detalja (pomozite djetetu da uči razlikovati bitne od nebitnih činjenica, te da one bitne posebno označava kako bi ih lakše pamtilo);
• Sastavljanje pitanja (kada dijete nauči postavljati pitanja iz sadržaja koji uči i odgovarati na njih, učenje će postati zabavnije, aktivnije a dijete će razlikovati bitno od nebitnog);
• Sažimanje (dijete prepisuje samo bitne dijelove iz teksta);
• Prepričavanje (dijete svojim riječima prepričava sadržaj koji uči i na taj način poboljšava njegovo razumijevanje).
• Djetetu kojemu je to potrebno, svakako treba pomoći u pisanju domaćih zadaća, ali na način da mu se objasni ono što mu nije jasno, pomogne da uoči greške i samo ih ispravi. Nikako nemojte umjesto njega rješavati zadatke jer mu time šaljete poruku da ne vjerujete u njegove sposobnosti i navikavate ga da netko drugi radi umjesto njega.

Roditelji se kroz zadaću mogu upoznati sa školskim aktivnostima. Oni su svjesni većine ovih pozitivnih strana.  Problem je što djeca nisu!

• Kako biste izbjegli nesporazume s djetetom, dobro je dogovoriti se s njim kada će se pisati domaća zadaća (po dolasku iz škole, nakon ručka, nakon odmora, nakon slobodnih aktivnosti i sl.). Budite uporni u provođenju svoga dogovora.
• Dobro je da dijete piše domaću zadaću i uči prije vremena za igru i opuštanje, po mogućnosti u približno isto vrijeme u danu. Tako neće biti preumorno, a i lakše će se potruditi da sve dovrši na vrijeme kako bi se još moglo igrati.

• Vrijeme maksimalnog rada ovisi o uzrastu i osobinama djeteta. Promatrajte ponašanje djeteta dok pi U slučaju psihičkog naprezanja, najbolji odmor je onaj uz laganu fizičku aktivnost.

Čitanje i kako ga zavoljeti ?

Kako čitanje približiti djetetu?

Što kad čitanje ne teče tako „glatko“?

Mnogo ljudi čitanje smatra jednostavnom, pasivnom aktivnošću koja uključuje linearno čitanje riječi i postepeno usvajanje njihovog značenja.

Baš suprotno, čitanje je vrlo složen proces koji od čitatelja zahtijeva visoki stupanj aktivnog sudjelovanja te uključuje mnoge kompleksne vještine. Uz pisanje i računanje predstavlja osnovu procesa školskog učenja. Prije pojave televizije i kompjutera čitanje je smatrano najpopularnijom aktivnosti u kojoj su ljudi uživali u svoje slobodno vrijeme.

Istraživanja su pokazala da djeca i adolescenti koja uživaju u čitanju imaju razvijenije kreativne sposobnosti te postižu bolje rezultate u školi i tijekom studiranja. Općenito se smatra da čitanje značajno doprinosi intelektualnom i mentalnom razvoju djece te da utječe na razvoj sposobnosti koncentracije. Od predškolske dobi pa do trećeg razreda, dječja vještina čitanja skokovito raste. U procesu učenja čitanja, počevši od rane dobi, najvažniju ulogu igraju djetetovi roditelji. Dijete koje tek počinje učiti čitati dobiva mnogo više informacija o knjizi kroz njeno slušanje nego kroz proces samostalnog čitanja. Djetetov vokabular i vještina čitanja se brže i kvalitetnije razvija kroz proces slušanja čitanja, razumijevanja i raspravljanja o značenju pojedinih riječi. Osim samog procesa učenja čitanja, čitanje na glas potiče osjećaj bliskosti između djeteta i roditelja.

Kako teče razvoj vještine čitanja od predškolske dobi do nižih razreda osnovne škole? Otprilike ovako:

• Vrtić. Djeca predškolske dobi su na pragu toga da postanu „pravi“ čitači. Najčešće „čitaju“ priče tako da promatraju slike i pritom se oslanjaju na svoje pamćenje. Pred polazak u školu, dosta djece već zna većinu slova i kako ona zvuče, a neka djeca već znaju pročitati i napisati neke kratke, jednostavne riječi.
• Prvi razred. Tijekom prvog razreda OŠ, većina djece nauči prepoznavati štampane riječi. Prepoznaju riječi po zvuku, većinu ih znaju prepoznati po izgledu, te poznaju njihovo značenje. Na kraju prvog razreda, veliki broj prvašića može samostalno čitati kratke, jednostavne knjige.
• Drugi i treći razred. Do kraja trećeg razreda bi djeca trebala moći samostalno čitati, koristiti knjige kako bi istraživali nove riječi, izražajnije čitati na glas, te uživati u njima dragima vrstama knjiga i piscima. To je također doba kad se može uočiti zaostaje li dijete u razvoju vještine čitanja i ima li nekih poteškoća u samom procesu čitanja.

Kako čitanje približiti djetetu?

• Kako dijete postaje samostalnije i sigurnije u čitanju, bitno je upućivati ga različite vrste knjiga. U odabiru knjiga za čitanje svakako je najbolje poslušati interese i želje djeteta za pojedine teme. Djeca često vole biografije poznatih ljudi, romane fantazije ili naučne fantastike, knjige misterija, knjige o drugoj djeci koja se suočavaju s raznim preprekama ... izbor je ogroman!
• Upoznajte dijete sa svojim najdražim knjigama i razgovarajte s njim zašto ih toliko volite. Djeca najbolje uče putem roditeljskog modela, stoga pokažite koliko vi uživate u čitanju.
• Ukoliko dijete voli kad mu čitate na glas, preporučljivo je koristiti dvije vrste knjiga: one koje dijete može samostalno čitati i one koje su iznad njegovog trenutnog nivoa čitanja. Takva kombinacija omogućuje djetetovo samostalno čitanje ali i slušanje onih knjiga koje su mu trenutno „preteške“ za čitanje ali mu pružaju priliku uživanja u složenijim pričama i učenje novih, nepoznatih riječi. Kod takvih „teških“ knjiga, mlađa djeca mogu promatrati ilustracije i postavljati pitanja dok vi čitate na glas.
• Ne ograničavajte se samo na čitanje knjiga. Djeca također uživaju u čitanju dječjih časopisa, razglednica koje su vam poslali dragi ljudi, novina, Interneta, stripova, u gledanju foto-albuma ili slušanje audio-knjiga.
• Razgovarajte s djetetom o knjigama koje samostalno čita, bilo da se radi o knjigama za lektiru ili onima za koje znate da bi djetetu mogle biti privlačne. Pronađite barem pola sata dnevno za zajedničko čitanje sa svojim djetetom. Ponudite djetetu da mu čitate iz neke knjige ili mu predložite da ono vama čita iz svog omiljenog časopisa. Neka zajedničko čitanje postane vaša navika. Ipak, svakako djetetu ostavite i vrijeme u kojem će samostalno čitati i pisati.
• Dodirivanje i igranje s knjigama od djetetove najranije dobi predstavlja važan način poticanja uspostavljanja emocionalnog odnosa djeteta s knjigama. Držite knjige zajedno s igračkama, i time djetetu olakšajte njihovo istraživanje. Kako dijete raste, držite knjige i časopise primjerene njegovoj dobi na policama ili u košarama koje lako može dosegnuti. Takva mjesta održavajte urednima i djetetu privlačnima. Uredite udoban „kutak za čitanje“, te nježno potičite dijete da ga koristi. Mijenjajte materijale ponuđene u takvom kutku, dodajte knjige vezane uz pojedina godišnja doba, različite časopise, stavite knjige vezane uz neko područje djetetovog interesa ili uz ono što trenutno uči u školi. Ukrasite kutak crtežima i drugim rukotvorinama vašeg djeteta.
• Usmjeravanje djeteta prema užitku čitanja ne mora biti skup sport. Koristite usluge knjižnica, posjećujte antikvarijate ili druga mjesta na kojima se prodaju (ili poklanjaju) rabljene knjige, mijenjajte knjige s drugim roditeljima.

Što kad čitanje ne teče tako „glatko“?

Za veliki broj djece, proces usvajanja čitanja i sama čitalačka aktivnost ne teku tako „glatko“. Neka djeca imaju realnih poteškoća u usvajanju vještine čitanja, dok druga jednostavno još nisu shvatila kako čitanje može biti zabavno.

• Svaka vrsta literature – bili to stripovi, časopisi, natpisi na proizvodima ili „prave“ knjige, mogu djecu motivirati na čitanje. Ne brinite ukoliko vam se takvi tekstovi ne čine dovoljno „ozbiljnima“, jer stvaraju dobru podlogu razvoju djetetovog vokabulara te pokazuju kako knjige mogu biti vizualno privlačne. Kada djetetu postane ugodno čitati, možete poticati izbor drugačije vrste literature. Bitno je da se dijete „navuče“ na sam proces čitanja.
• Mnoga djeca imaju naviku iznova čitati iste knjige. Kroz takvo ponavljanje ovladavaju odabranim tekstom, te stječu sigurnost i lakoću u čitanju. Svako novo čitanje knjige može im dodatno pomoći u razumijevanju pročitanog teksta, a pozitivno iskustvo čitanja može im dati inspiraciju za čitanje neke nove knjige.
• Čitanjem na glas doprinosite razvoju djetetovog vokabulara, vlastitim primjerom pokazujete koliko volite čitati (zabave radi!), te pomažete djetetu da poveže glasove sa slovima. Čitanje na glas nije aktivnost koju treba završiti kad dijete postane starije; dapače, predstavlja vaše zajednički provedeno vrijeme, a utjeha koju pruža glas roditelja i nepodijeljena pažnja koju tada uživa je nešto što dijete nikad ne „preraste“.
• Omogućite djetetu svakodnevne prilike za ugodno čitanje. Pišite mu poruke i ostavljajte ih na hladnjaku, u džepovima, na jastuku, blizu igračaka ... Zamolite rodbinu i prijatelje da vam šalju pisma, e-mailove i razglednice. Koristite magnetiće za hladnjak u obliku slova ili riječi; to često djeci zna dati poticaj da spontano počnu slagati riječi, rečenice ili čak cijele priče. Igrajte se igara koje potiču jačanje verbalnih sposobnosti ili npr. igru kategorija, gdje osoba izabere neku kategoriju (npr. životinje) a svi ostali moraju nabrojiti imena životinja koja započinju određenim slovom. Djeca također na putu vole čitati imena gradova, restorana, raznih natpisa ...
• Ukoliko ste zabrinuti zbog sposobnosti čitanja vašeg djeteta ili nedostatka njegove volje za tu aktivnost, ne oklijevajte u traženju pomoći. Za savjet pitajte djetetovu učiteljicu, školske stručne suradnike (psihologa, defektologa/logopeda, pedagoga) ili liječnika školske medicine. Ukoliko i oni dijele vašu zabrinutost, moći će vam dati korisne savjete ili predložiti upućivanje djeteta na daljnju obradu.

Pet jezika ljubavi

Autor: Gordana Benat

Želite li uspješno komunicirati sa svojom djecom, trebate naučiti njihov emocionalni jezik.
Zamislimo da dijete u sebi nosi spremnik emocija. Kao što automobil pokreće gorivo, tako i djeca trebaju gorivo iz svojih emocionalnih spremnika.

Za sadržaj spremnika su odgovorni roditelji. Dakle, roditelji pune i prazne spremnik, svjesno ili nesvjesno, a pune ga bezuvjetnom ljubavlju. Bezuvjetna ljubav je potpuna ljubav kojom dijete prihvaćamo i potvrđujemo onakvim kakvo jest, a ne zbog onoga što radi.

Ukoliko je djetetov spremnik pun, dijete se osjeća voljeno i zadovoljno, ali u slučaju da je spremnik prazan, dijete će to pokazati svojim neprimjerenim ponašanjem. Glavnina lošeg ponašanja u djece potaknuta je čežnjom za ispunjenjem emocionalnog spremnika.
Ako djeca osjećaju da ih roditelji iskreno i bezuvjetno vole, lakše ih je odgajati i usmjeravati na svim područjima života.

Emocionalni spremnik djeteta je potrebno održavati stalno punim kako bi se dijete razvilo u odgovornu i zrelu odraslu osobu.

Svako dijete ima jedan glavni, odnosno, primarni jezik ljubavi, način na koji najbolje razumije ljubav roditelja.

Malo djece osjeća da ih roditelji bezuvjetno vole i da im je stalo do njih bez obzira na sve. Glavni je razlog u tome što malo roditelja zna kako svoju ljubav prenijeti do srca svoje djece (napuniti emocionalni spremnik).

Neki roditelji pretpostavljaju da ako vole svoju djecu, djeca će to osjetiti, dok drugi smatraju da je dovoljno reći 'volim te'. Nažalost, to nije istina.

Dr. Gary Chapman i dr. Ross Campbell u svojoj knjizi 'Pet jezika ljubavi djece' napominju da roditelji mogu zadovoljiti najdublju emocionalnu potrebu djeteta za ljubavlju ukoliko nauče govoriti pet jezika ljubavi.

Većina djece ima jedan primarni jezik ljubavi koji govori 'glasnije' od ostalih. Na vama je samo da otkrijete koji je primarni jezik vašeg djeteta.

Da bismo vam pomogli u otkrivanju navodimo vam jezike ljubavi navedene u knjizi 'Pet jezika ljubavi':

• Tjelesni dodir – sva djeca imaju potrebu za fizičkim dodirom. Djeca koja govore jezik ljubavi tjelesnog dodira trebaju zagrljaje i poljupce odraslih kako bi osjetila istinu u riječima 'volim te'.
• Izražavanje priznanja – riječi pohvale i  ohrabrivanja imaju izrazito pozitivan učinak na djecu.
• Kvalitetno vrijeme – najvažniji faktor kod kvalitetnog vremena nije to što radite nego činjenica da to radite zajedno.
• Darovi – darove treba davati kao izraz ljubavi kako ih djeca ne bi primala kao 'nešto što se očekuje', već da u njima pročita izraze vaše ljubavi.
• Djela služenja – krajnji cilj koji djela služenja imaju za djecu je da im pomognu izrasti u zrele odrasle osobe koje će biti u stanju drugima izraziti ljubav čineći djela služenja.

Zdravstvene usluge učenicima pruža Dom zdravlja.

Zbog organizacije posla dio aktivnosti će se provoditi za vrijeme nastave.

Dobrodošli u svijet informacija i znanja!

Stručne suradnice-knjižničarke:

Majda Švorinić-Hrboka

Ivana Erceg Mihatov

Marta Šindija

Radno vrijeme: pon. - pet. od 8.00 do 19.00

telefon:  023/309011

E - mail:  knj.s.budinica@gmail.com

Školska je knjižnica organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe koja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na uporabu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja.

Što možeš pronaći u školskoj knjižnici ?

             • slikovnice za najmlađe učenike
  • knjige za djecu i mlade
               • znanstveno-popularnu literaturu

• referentnu zbirku
                                                       • audio-vizualnu i elektroničku građu
                                        • dječje i stručne časopise
                                                 • računalo s pristupom Internetu
                                    • udžbenike i priručnike            

Što možeš raditi u knjižnici i čitaonici?

• posuditi knjigu na rok od mjesec dana

             • prelistavati i čitati zanimljive knjige i časopise
         • učiti, pisati zadaću ili samostalni rad
       • gledati televiziju ili film, slušati priče i glazbu
     • služiti se računalom spojenim na internet
                       • družiti se u stvaralačkim i edukacijskim radionicama, upoznati se s piscima za
djecu i mlade, slušati predavanja
                               • naučiti služiti se raznim izvorima znanja