Europski dan jezika
Autor: ANA Lipošćak Babić, 24. 9. 2020.
Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije. Studenti su pripremili radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.
Europska unija potiče svoje građane, a posebno mlade, na učenje stranih jezika kao sredstava za upoznavanje ljudi te pronalaženje i razvijanje poslova. Osim sveprisutnog engleskog jezika, dobrim poznavanjem njemačkog jezika stvaraju se veće mogućnosti stjecanja novih iskustava i znanja u međunarodnom okruženju - njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području EU. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je uposlovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu te posebno u humanističkim znanostima. Osim ogromnog utjecaja koji su matematičari, fizičari i inženjeri poput Gaussa, Schrödingera, Plancka, Benza i Diesela imali na razvoj industrije i tehnologije, mislioci, umjetnici i književnici poput Kanta, Hegela, Mozarta, Wagnera, Goethea ili Schillera utjecali su na europsku misao i kulturu.
Veliki se broj vrhunskih visokoškolskih ustanova i istraživačkih instituta nalazi u zemljama njemačkog govornog područja, a razvijeni su različiti programi učeničkih razmjena i stipendiranja te usavršavanja i prakse. I u doba trenutne svjetske pandemije prate se istraživanja koja se provode na njemačkim institutima, a u kojima sudjeluju i znanstvenici hrvatskoga podrijetla.
Povezanost Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja naglašena je u svim područjima. Tako primjerice hrvatski gospodarstvenici surađuju s poduzećima iz zemalja njemačkog govornog područja, a za vrijeme turističke sezone naši najbrojniji gosti dolaze upravo iz Njemačke i Austrije.
Osim gospodarskih veza, njegujemo i jezične te kulturne doticaje. Učenje njemačkog jezika omogućuje upoznavanje načina života, navika i tradicije koje su kroz povijesne doticaje ostavile traga i u hrvatskom jeziku, primjerice posuđenice iz njemačkoga jezika, posebno u kulinarstvu, kućnim potrepštinama, obrtima ili običajima (krafna, pegla, gletanje, fašnik). Valja istaknuti kako se motivi iz kulturnog nasljeđa njemačkoga govornog područja pojavljuju i u modernoj filmskoj te industriji digitalnih igara, poput Grimmovih bajki, riječne nimfe Lorelei ili prstena Nibelunga, dok je dvorac Neuschwanstein poznat kao prototip dvorca u Disneyjevim animiranim filmovima. Posebnost su svakako i izrazi za koncepte koji se mogu pronaći u njemačkom jeziku poput Fremdscham, Unwort te Ohrwurm i verschlimmbessern. Njemački je jezik poznat i po svojim složenicama kao primjerima ekonomičnosti izraza od kojih neke mogu biti složene od dvije riječi, npr. Haustür ili Schultasche, ali i puno duže, poput Reifendruckmessgerät.
Upravo ovakve posebnosti njemačkoga jezika tematizirat će ovogodišnja događanja povodom Europskog dana jezika koji se tradicionalno obilježava 26. rujna. Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije, a studenti su pripremili i radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.
Dragi i poštovani roditelji,
u privitku se nalazi raspored obavljanja psihofizičkog stanja djece za upis u prvi razred osnovne škole. Testiranje se odvija u školi kojoj dijete pripada prema upisnom području, a radi zaštite podataka raspored je objavljen pod šifrom koja se sastoji od prva 4 broja OIB-a, prvog slova imena i prvog slova prezimena.
Testiranje u školi se obavlja prema rasporedu u privitku (u školskoj knjižnici u prizemlju škole). Nije potrebno donositi nikakav pribor, sve potrebne materijale i pribor će se dobiti u školi.
Testiranje kod liječnice školske medicine se obavlja prema rasporedu u privitku u Poliklinici na Relji kod liječnice Dr. Nadia Cavenago Morović (desni vanjski ulaz, II kat - Školska medicina). U privitku se nalaze informacije o potrebnim dokumentima koje je potrebno donijeti na pregled kod liječnice, kao i upitnik koji molimo da ispunite i također donesete.
Laboratorijske pretrage - ukoliko nemate nalaze stare oko 6 mjeseci od termina testiranja kod liječnice školske medicine, molimo da obavite pretrage djetetu prema rasporedu objavljenom u privitku (u ORL AMBULANTI - 2. kat Poliklinike Opće Bolnice Zadar na Relji). Potrebno je donijeti prvi jutarnji urin u čistoj čašici za urin (uz prethodnu toaletu djeteta). Uputnice nisu potrebne.
Veselimo se upoznavanju naših budućih učenika!
Ukoliko ne možete pronaći Vaše dijete na popisu testiranja ili u slučaju drugih nejasnoća molimo kontaktirajte nas na strucnasluzbabudinic@gmail.com ili na 099/8069021.
*Ukoliko Vam se zbog Vašeg antivirusnog programa javlja da se datoteke ne mogu sigurno preuzeti, slobodno stisnite "zadrži" ili "preuzmi", datoteke u privitku su sigurne.
Poštovani roditelji budućih prvaša!
Upisi u osnovne škole provode se elektroničkim putem korištenjem Nacionalnog informacijskog sustava upisa u osnovne škole. Prijave za redovan upis otvaraju se 22. veljače 2024. godine, te će roditelji preko poveznice https://osnovne.e-upisi.hr/ moći podnijeti prijavu za upis svoga djeteta u prvi razred osnovne škole sve do 31. ožujka 2024. godine.
U sustavu će roditeljima biti vidljivi opći podaci o djetetu te škola na čijoj se listi školskih obveznika nalazi prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Odmah po podnošenju prijave roditelji će moći odabrati mogućnosti koje im se nude u dodijeljenoj školi npr. izborne predmete, produženi boravak (*u sustavu za produženi boravak prvotno morate kliknuti da želite komercijalni program). Također, ako imaju razloga za to, roditelji će prilikom podnošenja prijave moći izraziti želju za upis u drugu školu od one kojoj dijete pripada po upisnom području.
Prijave za upis djece s utvrđenim teškoćama otvorit će se od 1. veljače 2024. godine i bit će otvorene do 31. ožujka 2024. godine.
Uz prijavu za redovne upise u prvi razred osnovne škole od 22. veljače do 31. ožujka 2024. godine, roditelji će moći podnijeti i zahtjev za prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole kao i za privremeno oslobađanje od upisa u prvi razred osnovne škole.
S obzirom da se u sustav za elektroničke upise u osnovne škole ulazi preko portala e-Građani, roditelji koji nemaju vjerodajnice za ulazak u portal moraju se javiti školi kojoj pripadaju prema upisnom području koja će prijavu za upis njihovog djeteta izvršiti umjesto njih. U tim situacijama roditelje/skrbnike molimo da se jave u ured psihologa/socijalnog pedagoga radnim danom u vremenu između 8,30-9,30 sati. Slobodno nas i kontaktirajte na broj mobitela 099/8069 021 ili na e-mail: strucnasluzbabudinic@gmail.com
Također, molimo da redovito pratite naše web stranice jer će na istoj biti objavljen raspored utvrđivanja psihofizičkog stanja djece koji će se odvijati u školi kojoj dijete pripada po upisnom području, a kasnije i natječaj za ostvarivanje prava na uslugu produženog boravka. Naime, u aplikaciji odabirete opciju produženog boravka, međutim time izražavate samo svoj zahtjev, a kasnije će biti potrebno dostaviti potrebnu dokumentaciju. Za sve nejasnoće i upite obratite nam se na gore navedene kontakte.
Veselimo se upoznavanju naših budućih učenika!
Europski dan jezika
Autor: ANA Lipošćak Babić, 24. 9. 2020.
Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije. Studenti su pripremili radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.
Europska unija potiče svoje građane, a posebno mlade, na učenje stranih jezika kao sredstava za upoznavanje ljudi te pronalaženje i razvijanje poslova. Osim sveprisutnog engleskog jezika, dobrim poznavanjem njemačkog jezika stvaraju se veće mogućnosti stjecanja novih iskustava i znanja u međunarodnom okruženju - njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području EU. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je uposlovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu te posebno u humanističkim znanostima. Osim ogromnog utjecaja koji su matematičari, fizičari i inženjeri poput Gaussa, Schrödingera, Plancka, Benza i Diesela imali na razvoj industrije i tehnologije, mislioci, umjetnici i književnici poput Kanta, Hegela, Mozarta, Wagnera, Goethea ili Schillera utjecali su na europsku misao i kulturu.
Veliki se broj vrhunskih visokoškolskih ustanova i istraživačkih instituta nalazi u zemljama njemačkog govornog područja, a razvijeni su različiti programi učeničkih razmjena i stipendiranja te usavršavanja i prakse. I u doba trenutne svjetske pandemije prate se istraživanja koja se provode na njemačkim institutima, a u kojima sudjeluju i znanstvenici hrvatskoga podrijetla.
Povezanost Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja naglašena je u svim područjima. Tako primjerice hrvatski gospodarstvenici surađuju s poduzećima iz zemalja njemačkog govornog područja, a za vrijeme turističke sezone naši najbrojniji gosti dolaze upravo iz Njemačke i Austrije.
Osim gospodarskih veza, njegujemo i jezične te kulturne doticaje. Učenje njemačkog jezika omogućuje upoznavanje načina života, navika i tradicije koje su kroz povijesne doticaje ostavile traga i u hrvatskom jeziku, primjerice posuđenice iz njemačkoga jezika, posebno u kulinarstvu, kućnim potrepštinama, obrtima ili običajima (krafna, pegla, gletanje, fašnik). Valja istaknuti kako se motivi iz kulturnog nasljeđa njemačkoga govornog područja pojavljuju i u modernoj filmskoj te industriji digitalnih igara, poput Grimmovih bajki, riječne nimfe Lorelei ili prstena Nibelunga, dok je dvorac Neuschwanstein poznat kao prototip dvorca u Disneyjevim animiranim filmovima. Posebnost su svakako i izrazi za koncepte koji se mogu pronaći u njemačkom jeziku poput Fremdscham, Unwort te Ohrwurm i verschlimmbessern. Njemački je jezik poznat i po svojim složenicama kao primjerima ekonomičnosti izraza od kojih neke mogu biti složene od dvije riječi, npr. Haustür ili Schultasche, ali i puno duže, poput Reifendruckmessgerät.
Upravo ovakve posebnosti njemačkoga jezika tematizirat će ovogodišnja događanja povodom Europskog dana jezika koji se tradicionalno obilježava 26. rujna. Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije, a studenti su pripremili i radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.
Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2023./2024.
« Lipanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
U ovom videozapisu prikazan je postupak dobivanja e-potvrde o statusu učenika koju učenici i roditelji mogu dobiti digitalnim putem kako bi ostvarili određena prava.
Dragi naši učenici i roditelji u privitku se nalaze korisni materijali koji mogu pomoći da se lakše nosimo s kriznom situacijom tijekom pandemije koronavirusom (COVID 19).
Briga o sebi.docx
COVID-19 Leadership.pdf
Savjeti psihologa za zaposlenike koji rade od doma(1).pdf
Kako je koronavirus iskoristio bugove u nasem procesiranju rizika.pdf
Kako pomoci svojoj obitelji u doba neizvjesnosti.pdf
LETAK ZA DJECU-WHO.jpg
Pet nacina za prevladavanje psiholoskog stresa od Koronavirusa.docx
Slikovnica o korona virusu.pdf
Ukupno: 1295105