Osnovna škola Šime Budinića Zadar

Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. I naši osmaši su adekvatno obilježili taj dan noseći kravatu te prezentirajući povijest kravate.

26. rujna obilježili smo Dan zelene gradnje (Green apple day). Kroz radionice, pokuse, prezentacije i plakate učenici su pokazali veliko znanje o ovoj temi  i ekološku svijet. Predstavili su temu kroz radne predmete. Iz kemije su govorili o opasnostima i posljedicama kiselih kiša, emisiji CO₂  i globalnog zatopljenja. Iz geografije su prezentirali Sporazum iz Kyota te Summit u New Yorku na kojima je sudjelovala i naša država. Izveli su pokuse iz fizike na temu toplinske vodljivosti materijala te razgovarali o vrstama materijala u gradnji. Iz biologije su predstavili prednosti i način gradnje Zelenih krovova te primjere takvih krovova u svijetu kao i zeleni krov u našoj školi. Posebna gošća je bila arhitektica Iva Lepur koja je govorila o zelenoj gradnji i njenim prednostima. Jako smo ponosni na naše vrijedne učenike koji su svojim trudom još jednom pokazali da smo Eko škola.

U našoj školi 12.lipnja 2013. godine upriličena je kratka priredba povodom stjecanja statusa Međunarodne Eko škole i podizanja Zelene zastave s njezinim prepoznatljivim znakom.

U kratkom programu sudjelovao je školski zbor izvodeći Himnu Republike Hrvatske i školsku Himnu.

Nazočne je pozdravio ravnatelj Ivan Čular , te čestitao svima koji su sudjelovali na izvršavanju zadataka i ciljeva postavljenih planom i programom u zadnje dvije godine.

Škola je dokazala da je u provedbi programa otišla korak dalje , te proširila svoj rad na izabranim temama.

U  sklopu pilot projekta Zeleni ured , sudjelovali su učenici naše Eko škole u interaktivnoj radionici Mini solarni sustav. Radionicu su održali djelatnici UNDP-a odnosno EE regionalnog ureda Zadar, Jelena Atlić McColgan i Goran Hudetz.

Školi je poklonjen mini solarni sustav sa svim radnim komponentama te ostali edukacijski materijali za uspostavu Zelenog ureda. Solarni sustav će koristiti nastavnici tehničkog odgoja te na konkretnom primjeru educirati odnosno povećavati svijest o obnovljivim izvorima energije i prednostima korištenja takvih sustava u borbi za očuvanje okoliša, odnosno smanjenju emisija CO₂.

Hrvatska se obvezala do 2020 za 20% smanjiti potrošnju energije, za 20% povećati udio obnovljivih izvora energije i za 20% smanjiti emisije CO₂. Geografski položaj Hrvatske za korištenje solarnih sustava je idealan s obzirom da ima velik broj sunčanih dana u godini, što osigurava povrat investicija u takve sustave od 3 do 5 godina.

U petak, 10.5.2013., I., III., V., VII. i XI. generacije  eko škola, obnovile su svoj status. Svečanost preuzimanja certifikata eko-škola i simbola eko-škola – Zelene zastave održana je u restoranu Gastro Globus u Zagrebu.

Sve prisutne pozdravili su dr. sc. Ante Kutle, predsjednik udruge «Lijepa naša», koji je nacionalni koordinator eko-škola u Republici Hrvatskoj, te nekoliko uzvanika. Dr. sc. Kutle je također podnio godišnje izvješće o radu udruge «Lijepa naša».

Certifikati i Zelene zastave uručivani su redom svim školama unutar iste županije nakon čega je slijedilo zajedničko fotografiranje.  

OŠ Šime Budinića po prvi je put obnovila status međunarodne eko-škole. Certifikat i Zelenu zastavu preuzeli su ravnatelj Ivan Čular , školski koordinatori programa eko-škole Sandra Nikolić Kajtez i Anita Mustać. OŠ Šime Budinić se u program eko-škola uključila 2010., a 2011. prvi put stekla taj status.

U sklopu Eko škole, profesorice biologije Anita Mustać i  Sandra Nikolić Kajtez prisustvovale su 4. travnja 2013.otvaranju Zelene knjižnice energetske efikasnosti (ZeeK) .

Zadar se time pridružio Zagrebu, Osijeku, Splitu i Križevcima te svojim građanima ponudio još jedno mjesto za informiranje o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Zelena knjižnica je smještena  u Gradskoj knjižnici Zadar, na adresi Stjepana Radića 11b.

Svrha je otvaranja Zelene knjižnice energetske efikasnosti (ZeeK) učiniti stručne publikacije dostupnijima građanima i stručnjacima te i na taj način potaknuti povećanje energetske učinkovitosti kroz primjenu energetski učinkovitih mjera, kao i obnovljivih izvora energije.

Povodom Dana Grada Zadra, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Grad Zadar pozvali su Eko školu , OŠ Šime Budinića na edukacijsku radionicu o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Edukacijska radionica  se održala 20. studenog 2012. g.

Učenici su u uvodnom dijelu predstavili našu školu i svojim izlaganjem približili prisutnima naše ciljeve i dosadašnje uspjehe.

Radionica je ujedno imala i radni dio u kojem su učenici izveli eksperiment i  mjerenje količine vode koja se potroši ako slavina nekontrolirano teče i to na godišnjoj razini te izračun uštede prilikom zamjene klasične žarulje za štednu od 12 W i 15 W i ušteda gašenja aparata (bez Stand by moda) te su se upoznali i sa Informacijskim sustavom gospodarenja energijom (ISGE) koji im je omogućio prikaz kako gospodariti energijom u svojoj školi.

Učenici su imali priliku naučiti na koji način mogu pridonijeti očuvanju prirodnih neobnovljivih resursa, te su imali mogućnost vidjeti u prostorijama SEC- a solarne autiće, solarni brod, zatim prvu solarnu punionicu, naučiti razliku između solarnih kolektora i solarnih panela, i za kraj su iskoristili priliku da se provozaju na solarnom biciklu.

Što manje otpadnih baterija u našim kućanstvima i okolišu, to bolje za prirodu, to bolje za zelenu budućnost naše planete.                                      

Ova je akcija od velike važnosti za očuvanje okoliša, ali i zdravlje svih nas.           

Ako do kraja ožujka 2012. skupimo što više otpadnih baterija, imamo velike šanse da osvojimo  nagradu, a to je izlet u jedan od nacionalnih parkova Republike Hrvatske!               Kod porte se nalazi spremnik za skupljanje otpadnih baterija koji jedva čeka da ga napunimo! Požurimo!

Veljača

02.02. Međunarodni dan zaštite močvara / World Wetlands Day Močvare su zbog svoje bioraznolikosti iznimno važna staništa, kojima se često ne pridaje potrebna pozornost, te se isušuju, onečiščuju i prekomjerno iskorištavaju za različite namjene. Kako bi se podigla svijest o vrijednosti močvarnih područja i važnosti njihova očuvanja, godine 1971. potpisana je “Ramsarska konvencija o močvarama” u iranskom gradu Ramsaru, te je poslužila kao polazište za obilježavanje Međunarodnog dana zaštite močvara. Od 1994. kad je Hrvatska potpisala Ramsarsku konvenciju 4 područja su uvrštena na popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna mlaka i dolnji tok Neretve. 

Ožujak

03.03.  Dan Sunca / The Sun Day

21.03. Dan šuma / The Forest Day

22. 03. Svjetski dan voda. Voda je osjetljiv prirodni resurs koji je neravnomjerno raspoređen na planetu Zemlji. Od svih oceana, mora, rijeka i jezera samo 1% otpada na pitku vodu, a svakom šestom stanovniku nije dostupna. Voda se prekomjerno troši, izložena je onečišćenju, te se najčešće tretira kao roba na tržištu. Je li voda zajedničko dobro ili je tržišna vrijednost, te tko ima pravo upravljanja vodom predmet je rasprava različitih interesnih grupa. Obilježavanjem dana voda naglašava se da je voda opće dobro i osnovno pravo, namijenjeno svima, te se upozorava da vodu treba čuvati, zaštiti od onečišćenja i štedljivo koristiti.

23.03. Svjetski dan meteorologije / World Meteorology Day

27. 03. Dan akcije protiv prometa. Dan akcije protiv prometa usmjeren je protiv stalnog povećanja kopnenog i zračnog prijevoza koji koristi naftu kao gorivo, onečišćuje okoliš i pridonosi efektu staklenika. Na to je upozorila 1996. godine, udruga za zaštitu okoliša ASEED Europe iz Nizozemske, te se ustalilo, da se svake godine na taj dan, organiziraju akcije protiv loše i neodržive prometne politike, na lokalnoj i na globalnoj razini.

Travanj

10.04. Pješke u školu

22. 04. Dan planeta Zemlje. Inicijativu za obilježavanje Dana planeta Zemlje potakli su ekološka udruge Earth,  gradonačelnik San Francisca i prosvjednici za zaštitu okoliša u SAD-u. Isprva se obilježavanje planiralo na prvi dan proljeća, 21. ožujka, ali budući da su se studentski prosvjedi za zaštitu okoliša održali 22. travnja 1969. godine, prihvatio se taj datum. Od tad se 22. travnja svake godine u svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. To je ujedno i najmasovniji eko datum koji se obilježava u svim zemljama, te je podsjetnik na neodgovorno ponašanje čovjeka prema okolišu.

26.04. Dan obnovljivih izvora energije 

Svibanj

15. 05. Dan akcije za klimu. Različite ekološke udruge u svijetu, obilježavaju Dan acije za klimu, od 1994. godine. Upozoravaju na prirodne klimatske promjene i na ljudsku aktivnost koja utječe na promjenu klime i okoliša. Naglašavaju da je čist zrak, temeljno ljudsko pravo, a promjena klime utječe na brzinu prilagođavanja svih vrsta na zemlji. Na promjenu klime najviše utječe industrija, promet, transport, sječa šuma i poljoprivreda, koji zajedno stvaraju stakleničke plinove, što uzrokuje efekt staklenika. Kyoto protokol obvezuje države da smanje onečišćenje atmosfere štetnim plinovima. Ekološke udruge akcijama za klimu utječu na građane i donositelje odluka, ne bi li promjenili navike, težeći viziji kvalitete života i održivog razvitka.

22.05. Svjetski dan biološke raznolikosti/International Biodiversity Day 

24. 05. Europski dan parkova/European Day of Parks 

Lipanj

05. 06. Svjetski dan zaštite okoliša. Na svjetskoj konfeneciji Ujedinjenih naroda (UN) koja je održana 1972. godine u Stockholmu, usvojen je temeljni dokument UNEP, Program zaštite okoliša UN-a. Stručnjaci, znanstvenici i političari dogovorili su se o zajedničkoj međunarodnoj suradnji u zaštiti okoliša. Naglašeno je da je potrebno stvarati ravnotežu između potreba čovječanstva i ograničenih mogućnosti koje planet može pružiti. Od tad se 05. lipnja obilježava kao Svjetski dan zaštite okoliša.

08.06. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj / Croatian Day of Mountain Nature Protection

17. 06. Svjetski dan suzbijanja erozije i suše / World day to Combat Desertification and Drought 

Srpanj

16.07. Dan stabla. Stablo je ugroženo od ljudi u šumi, parku, livadi ili okućnici, prilikom sječe za različite potrebe. Zatim je ugroženo uslijed zagađenja, klimatskih promjena, štetnika, oluja ili erozije tla. Stablo je korisno svim živim bićima, a ljudima posebno jer osigurava kisik, hranu, zaštitu od onečišćenja, sunčevih zraka, kiše, te osigurava potrebni materijal. Na Dan stabla izrazimo zahvalnost i zalijmo ga. 28.07 Dan zaštite prirode Priroda je biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, gljiva i lišajeva te protista i monera, staništa i ekoloških sustava, kojih je čovjek sastavni dio. Cjelovita mreža odnosa unutar ekoloških sustava određuje stabilnost vrsta. Učinkovita zaštita prirode zahtjeva sustavno prikupljanje podataka, praćenje stanja i promjena, prevenciju i otklanjanje poremećaja koji se javljaju. 

Kolovoz

06. 08. Antinuklearni dan (dan Hiroshime). Prisjećanje i upozorenje na nuklearnu prijetnju označava atomska bomba bačena na Hiroshimu i Nagasaki u Japanu krajem 2. svjetskog rata 20. stoljeća, što je prouzročilo nuklernu katastrofu. Rizik je velik unatoč do nedavno zabrani izgradnje novih nuklearnih elektrana u Europi, na što su utjecali prosvjedi građana, koje su poticale europske ekološke udruge. Zbog nedostatka i poskupljenja energenata, te klimatskih promjena ponovo se zagovara nuklearna energija kao izlaz iz krize, te se promiće kao „čisti energent”. Prijetnja će biti i dalje prisutna sve dok se ne promjeni način života koji zahtijeva štednju energije, osiguranje el. energije iz obnovljivih izvora i nova tehnološka rješenja.

24.08. Dan Roda. Bijela roda ptica je selica koja tijekom proljeća i ljeta živi u Hrvatskoj i ostalim dijelovima Europe. Životni prostor roda prostrane su močvare, livade i pašnjaci. Rode svake godine dolaze 19. ožujka u europska sela u gnjezda na krovovima kuća i ostaju do 24. kolovoza kad odlaze na put u Afriku. Uslijed intenzivne industrijske poljoprivrede i izgradnje smanjuju se prostrane vlaže livade, polja, pašnjaci i močvare, te je stoga broj roda u opadanju. Čigoč selo, u zaštićenom Lonjskom polju, proglašeno je europskim selom roda, zbog njihove brojnosti.

Rujan

16. 09. Međunarodni dan ozonskog omotača. Već 1976. godine raspravljalo se o pojavi smanjenja Zemljinog ozonskog omotača, u okviru Programa zaštite okoliša UNEPA-a, Ujedinjenih naroda. Zatim je 1985. godine u Beču u Austriji, donesena Bečka konvencije o zaštiti ozonskog omotača. Za to vrijeme, države i poslovni sektor nisu konkretno pridonijeli rješenju, problem se povećavao, pojavile su se ozonske rupe i pojačalo se ultraljubičasto zračenje. Iz tog je razloga 16. rujna 1987. godine u Montrealu u Kanadi, donesen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Generalna skupština UN-a odredila je taj dan za Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Zakonski okvir prisilio je industriju da zamijeni proizvode koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski omotač, no problem je i dalje naglašeno prisutan. Znanstvenici i ekološke udruge upozoravaju na radikalnije mjere za rješenje problema.

22. 09. Europski dan bez automobila. Dan bez automobila prvi put se obilježio 1998.godine u nekoliko francuskih gradova, zatim 1999. godine u talijanskim, a 2000. godine se obilježio na europskoj razini, kad je sudjelovalo 800 gradova. Obilježavanjem tog datuma nastoji se ukazati na preveliki broj prijevoznih sredstava čiji ispušni plinovi pridonose zagađenju zraka i oštećenju ozonskog omotača. Europski dan bez automobila obilježavao se 20. rujna na inicijativu ekoloških udruga, koji su kasnije prihvatile gradske institucije. U mnogim se europskim gradovima obilježava tjedan bez automobila, tijekom kojeg se promiču ekološka prijevozna sredstva.

26. 09. Svjetski dan oceana / mora. Ovaj se dan obilježava krajem mjeseca rujna čišćenjem obala oceana i mora. Svjetsku akciju čišćenja započeo je američki Center for Marine Conservation iz Washingtona, 1986.godine. Akcija se održava diljem svijeta i na svim kontinentima. Cilj je akcije čišćenje mora, podmorja i priobalja, upozoriti da oceani i mora nisu odlagališta otpada.

Prosinac

14.12. Međunarodni dan protesta / International Day of Protest Ekološke udruge u Europi žele naglasiti da se mišljenje i volja većine građana u sustavu demokracije ne provodi. Zakone donosi manjina (predstavnici većine) koja je pod utjecajem (lobbya) industrije. Tog su se dana 1998.g. održali protesti posvuda u Europi protiv izgradnje nuklearnih reaktora u Ukrajini. Protesti su nenasilni, a cilj je stvoriti kritičku masu. Dan protesta povezan je s procesom uključivanja javnosti u donošenje odluka,te je jedno od posljednjih sredstava nenasilnog pritiska na donositelje odluka.

29.12. Međunarodni dan biološke raznolikosti / International Biodiversity Godine 1992. na UN Konferenciji o okolišu,157 država je potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Kad ju je 29.12.1993.godine ratificiciralo 30 država, stupila je na snagu, te je proglašen Međunarodni dan biološke raznolikosti. Biološka raznolikost podrazumijeva raznolikost vrsta, ekoloških sustava i genetsku raznolikost, dakle, ukupni živi svijet planeta, zajedno sa staništima na kojima obitava. Očuvanje bioraznolikosti smatra se zajedničkom brigom i odgovornošću svih država.

Međunarodne eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih škola. Program eko - škola jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže učenicima, u svijesti svakog od njih, shvatiti kolika je važnost zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i uređivanju školskog okoliša. Svi sudionici života u eko-školi: učenici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje škole, roditelji, javna i mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave i dr., zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i aktivnosti s ciljem smanjenog opterećenja okoliša.

Učenici Eko-škole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti na obitelj i širu zajednicu, oni žive “EKO”.
Eko-škole su program i sustav nagrađivanja. Program može prihvatiti svaka škola u kojoj su svi njeni sudionici voljni odabrati “EKO” kao dugoročni cilj i način življenja.
Škole se nagrađuju Zelenom zastavom sa znakom Eko-škole koja se može izvjesiti na zgradi škole ili izložiti u predvorju. Škole također dobivaju i povelju (certifikat) Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, pravo na logo (znak škole) koji će se nalaziti na dopisima, stječu mogućnost medijske promidžbe u Hrvatskoj i svijetu, te različite poklone (računala ili drugu školsku opremu) od predstavnika lokalne zajednice, kumova (sponzora) i dr.
Program zahtijeva dosljedno poštivanje zadanih međunarodnih smjernica i kriterija, a ugledni status Eko-škole stiče se kroz četiri osnovna stadija:
1. PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMU EKO-ŠKOLE
2. IZRADA I PROVEDBA PROGRAMA EKO-ŠKOLE
3. PRIJAVA ZA STATUS EKO-ŠKOLE
4. OBNAVLJANJE STATUSA EKO-ŠKOLE