DRAGI UČENICI I POŠTOVANI RODITELJI
Na našim školskim stranicama možete pogledati kutak pedagoga i pronaći nešto za sebe.U ovom prostoru pokušati ću odgovoriti na nedoumice vašeg odrastanja,poteškoće i probleme iz svakodnevnog školskog života.Između mnogobrojnih poslova koje obavlja školski pedagog moj rad obuhvača:savjetodavni rad s učenicima,neposredan pedagoški rad,rad na odgojno obrazovnoj prevenciji od ovisnosti,tematska predavanja za roditelje i učenike,pedagoške radionice,akcijska istraživanja i niz ostalih poslova u cilju unapređenja odgojno obrazovnoga procesa.
U nadi što uspješnije suradnje možete postavljati pitanja,davati ideje i prijedloge na moj email: diana.maderic@skole.hr
PEDAGOŠKE RADIONICE U ODGOJU I OBRAZOVANJU ZA LJUDSKA PRAVA
Nakon upoznavavanja sa učenicima nižih razreda koji su sebe morali predstaviti nekim simbolom prionula sam na izradu nekih novih radionica. Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što je njihovo predstavljanje meni bilo zanimljivo. Mali drugaši predstavljali su sebe u liku cvijeta, sunca, majmuna, lava, gizele, zmaja. Zalutala je tu i poneka mačka, a provirio je i miš. Da sam više inzistirala na crtanju otkrila bih pravu pravcatu farmu. Ali nisam. Sve u svemu drugaši su ljubitelji životinja pa tako i sebe predstavljaju. Na sreću malo je vukova i lavova pa te male glavice nisu previše rikale onda kada smo razgovarali o tome što vole dječaci, a što djevojčice ili zašto se razlikuju.
Zato ćemo u tijeku ožujka i travnja pokušati realizirati radionice na satovima razrednika pod temom "OBIČAJI". Bliži se Uskrs pa bi red bio da saznamo zašto ga i obilježavamo ili zašto i kako obilježavamo imendan. Znamo li zašto smo dobili baš to ime i po kome i sl.
Cilj tematske jedinice je poznavanje važnijih obilježja svoje kulture, shvaćanje utjecaja kulture na ponašanje i prihvaćanje kulturnih razlika. Naravno sve to mora biti u skladu s njihovim uzrastom, pa će tako odgojni zadatak biti razvijanje stavova i mišljenja o kulturnim vrijednostima i otklanjanje kulturnih razlika.
Tako ću im između ostalog ispričati jednu moju priču kratkog sadržaja: Moja prijateljica. Ivana često odlazi na otok kod bake.Djeca s otoka neke riječi izgovaraju drugačije nego djeca u gradu. Kada se Ivana nakon provedenog vikenda kod bake vrati u grad i dođe do mene odmah zapazim razliku u izgovoru pojedinih riječi. Tada je volim zadirkivati jer znam da govori u dijalektu. Često to primječuju i druga djeca pa se šalimo na njen račun,a poneka djeca Ivanu povuku za njenu dugu crnu pletenicu. Naravno,da je Ivani sve to smetalo, pa drsko otiđe kući. Samo im je usput nehajno dobacila: "Ća je ća ste se infentali!"
Nakon pročitane priče učenici će razgovarati o tome kako se Ivana osjećala svaki puta kada bi došla u grad i zašto. Ima li u razredu netko tko često posjećuje baku li djeda i gdje. Ispričaj vic, odaberite najsmješniji i stavite ga na razredni pano! I to je to
Oblik pedagoškog provjeravanja usvojenosti znanja i vještina je JEDNOMINUTNI ISPIT GLASNOG ČITANJA na koji se upućuju učenici prvih razreda.
Prilikom ispitivanja svakog učenika pojedinačno zapažaju se pogreške u čitanju koje se anlitičkom obradom diferenciraju. Uoćavaju se heterogene skupine s velikom disperzijom čitaća u odnosu na postignute vrijednosti. Pa tako imamo grupe koje postižu vrlo niske rezultate, grupe s prosječnim rezultatima i one izvrsne .
Vrlo brzo se zapaze skupine učenika sa visokim postignućima čije su vrjednosti iznad prosječnih rezultata , a oni se nalaze u svakom razrednom odjeljenju. Zanimljivo je znati da se visoki rezultati odnose na pojedince koji su uglavnom došli u prvi razred kao čitaći, stoga se ne može govoriti o učinku nastave na postignute vrijednosti odnosno rezultate čitanja. (Roditelji koji žele saznati nešto više o tome neka pretraže "KUTAK ZA RODITELJE")
Kada govorimo o oblicima i metodama rada koje učitelji primjenjuju u nastavi to znači da je potrebno uvažavati individualne razlike među učenicima, a ne poticati jednakosti s obzirom na sposobnosti. Postavlja se pitanje je li škola može odgovoriti izazovima inovacija ili individualizacije nastave kako bi napredak svakog učenika ovisio o njegovim sposobnostima, interesima i uloženom radu.
Upravo u ranoj osnovnooškolskoj dobi brzo se uočavaju sposobnosti izražavanja,memoriranja,bogatstvo vokabulara pa i pragmatičnost. Sve se to može zapaziti posebno u nastavi hrvatskog jezika, ali i u svim ostalim nastavnim područjima. (Najčešće učenici sa visoko postignutim rezultatima na jednominutnom ispitu glasnog čitanja odlični su ili vrlodobri u svim nastavnim predmetima, već nakon godinu dana). Prema autoru Bertrandu Raslu Problemi Filozofije, Nolit 1980. cjelokupno naše znanje zasniva se na prethodnom učenju ili kako on to kaže na prošlosti. Brže pamtimo uočavajući predmete koje smo vidjeli, čuli ili što je na neki drugi način predstavljeno našim osjetilima ili čulima. A to znači zvukom, ritmom, pjesmom, razgovorom, a ne samo pasivnim slušanjem.
Učenike koji su se istakli u usvojenosti tehnike čitanja i postigli visoke vrijednosti u odnosu na dominantnu vrijednost razrednog odjela potrebno je poticati na samosvjesnost o postignutim rezultatima i tako razvijati osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja.
Introspekcija ili samoopažanje je filozofski pojam ali i psihološki koji se nebi smio zanemariti u pedagoškom kontekstu jer smoopažanje sebe, svojih postignuća u toj dobi može biti prijelomni trenutak o stvaranju slike o sebi.
Zato pomozimo im da budu uspješni u razrednom odjeljenju u kojem se nalaze,dodatno ih motivirajmo dodatnim materijalima kako bi izbjegli dosadu,te budimo u suradnji sa stručnim suradnikom pedagogom ili psihologom jer stručan savjet nikada nije na odmet.
Većina djece voli se likovno izražavati i svi znaju kada dođu kod pedagoginje da su im ponuđene boje i papir. Toga ovdje ne nedostaje.
Crtanjem se ostvaruje neposredan način komuniciranja i otvaraju se barijere za lakšu i otvoreniju komunikaciju. Zato u radu s djecom s teškoćama u razvoju, traumatiziranom ili zlostavljanom djecom pristupam s posebnom pozornošću. Učenici su uglavnom u svojim crtežima iskreni i na taj način o sebi mnogo otkrivaju. Njihovi crteži mogu biti poetični puni cvijeća, sunca i vedrih boja, ali nažalost ima i takvih crteža od kojih se ustukne. Tada započne otkrivanje.
Osim obrazovnog statusa koji je neminovan u opservacijskom radu gdje se verificira vještina čitanja i pisanja, razumjevanja i logičkog mišljenja, zbrajanja i oduzimanja crtežom se zapaža emocionalni status svakog pojedinog učenika. Jedno bez drugog ne ide.
Crteži učenika posebno u nižem školskom uzrastu odraz su realnog ili izmišljenog svijeta u kojem se bolje upoznaje dječja ličnost, grafo-motoričke sposobnosti ali i emocionalna zrelost koja ili je ili nije u skladu s kronološkom dobi učenika.
Ukoliko nije crteži učenika su regresivni,motorička sposobnost nije u skladu s dobi, a prostorna orjentacija je je neusklađena pa su crteži često konfuzni, motivi kompulzivni, a likovni pojmovi nemaštoviti i bez detalja.
Kod odabira boja to je najčešće crna boja ili samo olovka.
E,sada kada smo kod boja koje učenici mogu slobodno birati,najčešće odabiru dvije ili tri bojice koje su prenaglašene bez prijelaznih nijansi ili su potpuno izostavljene. Ako uz to crtež izgleda išarano što znači da su linije crtanja impulzivne tada nas takav crtež može upućivati na emocionalni problem!
Evo jedan primjer iz prakse: Meni draga učenica dobila je zadatak da nacrta lik "Dame u žutom " prema tekstu iz udžbenika hrvatskog jezika za 4. razred. Učenica je tekst samostalno prepričala bez moje pomoći, ali dama u žutom naslikana je u liku životinje, izmišljenog čudovišta, bez šaka i na štakama. Ta je dama bila sve samo ne dama u žutom.
Otišla sam korak dalje pa je učenica opisala svoj crtež, pričala je o žutoj dami sa šeširem od lišća, shvatila je značenje teksta ali boju je potisnula duboko u sebi.
Nakon nekolicine dodatnih crteža u kojima učenica svoje omiljeno voće nije uopće obojala shvatila sam da je učenica pretrpila traumu, a svoju agresiju prema nekomu ili nečem potisnula.
I što dalje!
Mogu joj poželiti samo sreću!
ČETIRI, PET,ŠEST ILI VIŠE NAGATIVNIH OCJENA u imeniku učenika je alarm učeniku, roditelju i učitelju. Toliki broj jedinica ukazuje na problem koji je potrebno ozbiljno shvatiti, poduzeti napore u obliku individualnog rada u školi, kući ili potražiti stručnu pomoć.
U radu s ovakvim učenicima pokazalo se da su oni nisko motivirani za učenje, a anksioznost odnosno strah od školskog neuspjeha je motivacija u izbjegavanju neuspjeha. Oni izbjegavaju učenje jer im je sve preteško, dosadno ili zastrašujuće. Ovi učenici se ponašaju tako da izbjegavaju izvor svog neuspjeha na taj način da uopće ne uče. Stoga nije ništa neobično da ovakvi učenici već nakon dva mjeseca škole imaju četri, pet ili sedam jedinica.
Anksioznost je emocija koja može biti pokrenuta različitim stimulansima( traumama, stresovima različitim pritiscima, međutim škola nije nikada direktan uzrok straha od neuspjeha, neučenja ili izbjegavanja obveza. To može biti slučaj u nekim iznimnim situacijama koje su na sreču vrlo rijetke. Strah od neuspjeha ima korjene u dječjim iskustvima koja se najčešće prepoznaju i otkrivaju u školi i svemu onome što škola predstavlja.
TRAUMA : Pod traumom se obično podrazumjeva intenzivan, iznenadan događaj kojem se učenik ne može suprostaviti.Npr. ako je učenik vidio smrt nekog člana svoje obitelji ili nasilje, ozljede u nesrećama ili sl. sve to je izrazito traumatično iskustvo i može ostaviti trajne psihičke posljedice. U starijoj školskoj dobi učenici koji su doživjeli neku vrstu traume reagiraju na traumu agresivno ili se povlače tako da se izdvajaju iz razredne grupe i osamljuju se. Pojavljuju se teškoće koncentracije. Vrlo često kod traumatiziranih učenika socijalni kontakti s drugim učenicima su poremećeni.
Takve učenike je potrebno ohrabrivati,omogučiti im stalnu brigu odrasle osobe(bake,djeda ili neke bliske osobe) pomoći im da se sučeljavaju s izvorom straha, poticati ih na izvannastavne ili izvanškolske aktivnosti i smanjivati i sve prilike koje potiču doživljavanje neuspjeha.
PSOVKA je svaka upotreba nepristojnih,prostih, bogohulnih i ružnih riječi koje se nekom ili nećem upućuju u naletu bijesa, gnjeva, ljutnje.
PSOVKA je često poštapalica u svakodnevnom govoru, često izgovorena u nazočnosti autoriteta npr. roditelja, učitelja, starijih ili mlađih osoba s namjerom uvrede. U našoj kulturi psovka i kletva se često poistovjećuju, iako postoji bitna razlika.
Prema autoru Aniću nekoga se psuje kada ga želimo omalovažiti, poniziti, povrjediti.
Kletva znači željeti nekome nešto loše, lopše ocjene,lošeg dečka ili curu, lošu sreću,bolest. Psovkom i kletvom izražavamo negativno emocionalno stanje, nisku razinu odgoja, morala i socialno kulturnih vrijednosti.
Zato nemojmo psovati, previše je psovke oko nas!
KADA NEVAŽNO POSTANE VAŽNO
Zanimljivo je ćuti nešto i o jezičnom razvoju djece koje započinje oko prve godine života. Djeca u ranoj dobi između dvadesetog i dvadesetčetvrtog mjeseca, a neki i ranije mogu sama stvarati nazive za pojedine predmete. Prva izgovorena riječ "mama" može značiti gladan sam,promjeni me,podigni me ,ali tada uglavnom koriste neverbalnu kmunikaciju.
U toj dobi oni ne moraju znato pravilno hodati, neki još puze,ali zato samostalno pronalaze vastite riječi za predmete koi ih okružuju,a da roditelji toga nisu svjesni. Tako npr: kanek postaje konj, tipituja postaje štipaljka.To upućuje na brz razvoj slušne percepcije.Vidna i slušna percepcija koja je sastavni dio dječjeg kognitivnog razvoja potiće se samo izravnim kontaktom roditelja i djeteta, a to znači opisivanjem i upoznavanjem. Tako je i sa bojama.Npr:ako kažem ovaj stol je plav onda to znači da imam predodžbu stola i boje koja je apstraktan pojam.T ada stol nije tvrd,niti mrk nego je plav. Dovodeći u vezu predmete i boje stvara se razumjevanje odnosno poznavanje boje. Isto je i sa slovima.
I to je to ! Zanimljivo zar ne?!
I zato da bi vaše djete konačno bilo potencijalno uspješno ili ako smijem primjetiti darovito,prepoznati ćete ga kada shvatite da je ono u vrlo ranoj dobi sposobno zaraditi za svoj đeparac naplaćujući ulaznice za vlastite igrokaze, naravno od svojih ukućana. Graditi vlastite uvale i u njima se brčkati do iznemoglosti, stvarati vlastite parkove i drvene kućice u kojima borave sa svojom braćom i sestrama.Oni su u stanju sve prekopati po kući kako bi našli baš onu kockicu koja im treba.I baš ih briga što vi mislite o tome. Zato dragi roditelji pričajte KRATKO, a ja ću vam ispričati moju priću pod naslovom ; ŽUTI PILIĆ
Bio jedan pilić žutog perja,umiljatog glasa i dobrog srca. Veselo je šetao svojim dvorištem i volio je sve ljude oko sebe. Ali koke nisu voljele njega. Njegova živost ometala ih je u kokodakanju. Koke odluče pozvati lije da ga ukradu. Bile su to lije duge crne njuške i i smeđeg repa. Voljele su njuškati po tuđem dvorištu. da pronađu nešto za sebe. Svaki put kada bi lije zamahnile svojim dugim repom vješto bi im pobjegao. Bio je to pametan pilić. Ali klopka za klopkom i pilić se umori. Otiđe u svoju kućicu i pomisli: "Oko mene uvjek šetaju lije". Neke su crvene,neke smeđe,neke plave,a neke crne. I razdere se pilić na njih,pa im reče: "Zašto me želite ukrasti? Ja sam samo mali dobri žuti pilić! Koke pobjegnu i postiđeno odu u svoj kokošinjac. A pilić.Što se s njime zbilo? Žuti pilić je nastavio voljeti plavo more i nebo,zlatno sunce, narančastu dugu i šareni leptir.
Autor priće:Diana Mađerić
A za kraj sretni vam nadolazeći blagdani !
DISLEKSIJA je jezično utemeljen poremećaj u učenju kognitivne naravi i spada u grupu specifičnih teškoća, a usko je povezana s disgrafijom.
Disleksija nije bolest, nije uzrokovana intelektualnim deficitom ili manjkom socio-kulturnih prilika niti neadekvatnim načinom poučavanja.
OSNOVNA OBILJEŽJA DISLEKSIJE ;
1. spora glasovna analiza i sinteza
2.inverzija glasova o/a, b/d
3. dodavanje glasova svoj-i, bijel-i
4. vraćanje na prethodni red ( može upućivati na nerazumjevanje riječi ili rečenica)
DISGRAFIJA je poremećaj pisanja prema jezičnim pravilima, a manifestira se u mngobrojnim neprvilnostima kao što je nečitko i neuredno pismo koje je neprimjereno kronološkoj dobi, izostavljanje slogova i riječi, nemogućnost pisanj u crtovlju, nedostatak analitičke pažnje i sl.
Nažalost, sve više je učenika s ovim teškoćama u razvoju i oni se zapažaju u vrlo ranom osnovnoškolskom uzrastu. Usvajnje vještine čitanja i pisanja koje se stiču vježbanjem nije nimalo lak posao za učitelja. Obrazovne grupe su neujednačene i predstavljaju izraziti napor za učitelja .Svojim iskustvom, oblicima i metodama rada kompetentno razvijaju i potiću vještinu čitanja i pisanja. Dobro je znati da roditelj kao varijabla u odgojno -obrazovnom procesu može poticati kvalitetan stil odgoja koji pospješuje obrazovnu komponentu razvoja.
Empatičan roditelj razumije potrebe djece te čitanjem prića ili samostalnim pričanjem potiče emocionalan,kognitivan (percepcija,pamćenje, mišljenje), govorni i socijalni razvoj djeteta. Dijete koje je unutar obitelji steklo naviku slušanja i prepričavanja slobodno i bez otpora pristupa obrazovnim zadacima i uspješno usvaja tehniku čitanja i pisanja.
Međutim sve češće se prićanje kratkih prića prilagođenih dobi djeteta zamjenjuje audiovizualnim pomagalima kao što su video i TV. Roditlj trebaju biti pažljivi prilikom odabira crtića ili tv. serija jer mogu usporiti govorni ili emocionalni razvoj.
Drage mame i tate, dragi prvaši čitajmo zajedno ,pa će i čitanje biti lako!
Na satovima slobodnih aktivnosti uglavnom šijemo,krpamo,lijepimo, pišemo i vježbamo.
Od ničega stvaramo svašta. Uz malo umješnosti,mašte i dobrog teksta napravimo i poneku školsku predstavu ili izložbu.Pa smo se tako prošle školske godine predstavili našoj školskoj publici lutkarskom izvedbom pod naslovom "Klupko dobrote".
Tekst je samostalno napisala učenica osmog razreda Maja Antić koja je vješto spojila popularne likove Pepeljuge,Trnoružice i Snjegulice u jednu novu malu priču koju smo osmislili lutkarskom izvedbom. Svi znamo da su bajke izraz kulture u kojoj su nastale, one pokazuju odnose među ljudima,utječu na sustav vrijednosti,na rješavnje sukoba. Na njima se odgajaju naraštaji, i zato nam je to bio izazov .U svim bajkama pojavljuju se zle vještice pa tako i u našoj lutkarskoj priči.
Za malu informaciju nije loše reći da je vrijeme vještica u Evropi trajalo od 13-18.st.Duboko se vjerovalo da su vragu najmilije mačke, a da vještice i čarobnjaci imaju moć preuzeti njihovo obličje i sve to pretvoriti u zlato.Zato su ih okrutno spaljivali po trgovima grada, misleći da će tako uklonuti mnogobrojne nedaće.Mačke i vještice bile su simboli zla jer se vjerovalo da su okrutne i podmukle. Što nije točno. Npr. mačka je mala draga umiljata i mudra životinja koja nije ovisna o gospodaru. Molim recite mi kada ste vidjeli mačku svezanu na lancu? Ja mislim nikada.
Tako je to i sa vješticama. Vještice su bile mudre žene u ono vrijeme,spretne u spremanju ljekovitih napitaka i ne suviše poslušne svojim muževima pa su ih zato istjerivali iz gradova velikih ili malih, svejedno. One su bile simbol zla, pa tako i u popularnoj Pepeljugi zla maćeha zagorčava život Pepeljuge, naređuje joj što da radi i tjera je na strogu poslušnost, u Trnoružici zla vila uzrokuje smrt, a u Snjegulici zla mačeha i vještica koja se pjavljuje u istoj osobi ubija Snjegulicu otrovnom jabukom iz ljubomore na njenu mladost. I to je uglavnom to!
I sada naše tri dobrice uzimaju stvar u svoje ruke, Ne daju se ucjenjivati niti ponižavati. Pepeljuga uzima metlu u svoje ruke i nenametljivo tjera zlu mačehu te je pokušava razuvjeriti o krivici. Pepeljuga nije kriva što je ona zločesta i ružna. ha,ha.
Trnoružica uzima svoje vreteno koje je napravljeno od ružinih latica i ne dopušta joj da ugrozi njenu ljepotu, to vreteno nije šiljasto i nikoga s njim ne probada.
Snjegulica se izruguje zloj vještici i poziva ih sve na pomirbu iako zna da je to nemoguće .
One naivno pristaju rzmišljajući o nedodirljivosti svoga tijela. Ali sve do jednog skrivenog trenutka. U igrokazu se izbjegava nasilje, dijalog je pomalo ironičan i u njemu se ne kažnjava nikoga, a Maja je dobila peticu. Na kraju dobro je nadmudrilo zlo uz malo dopuštenog cinizma kao neizbježnog začina priče. Stoga je priča jedne osnovnoškolke interesantna i nadrasla je rzmišljanja i puno zrelijih osoba.
Ona je odraz maštovitosti, inteligencije i moje spretnosti. I ZATO NE IGRAJTE SE VATROM!
Merry Christmas and happy New Year !
U školskoj praksi ovakvih slučajeva nema često ,ali s vremena na vrijeme pojavi se i ova vrsta problema.To su najčešće učenici koji pokušaju prekriti realno stanje iz bojazni prema autoritetu najčešće roditelja ili učitelja. Strah od loše ocjene, strah od neuspjeha je motiv u prekrivanju realnog stanja brisanjem ocjene ili prepravljanjem s niže na višu ocjenu.
Strah je normalna prirodna reakcija na situaciju koja nam izgleda normalno ( u ovom slučaju ocjena) stoga je trenutni strah dobro podjeliti s nekim i na taj ga način umanjiti.
Možete ga podjeliti s prijateljem, razrednikom ili stručnim suradnikom. Uz stručan razgovor, i pokoji bonbončić i jedinica postaje neznatna.
Ukoliko se učenik ne zna suočiti sa strahom i bježi odnosno suprostavlja mu se na najgore mogući način tada za takvo ponašanje mora snositi posljedice.
BJEŽANJE, MARKIRANJE, PICAVANJE, sve su to sinonimi za namjerno izbjegavanje nastave. Mnoga istraživanja potvrđuju da učenici osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta mnogo izostaju. Kada bih prikazala sve statističke tablice koje se obrađuju na kraju svake školske godine od brojki bi vam zastao dah. Ali brojke pretvorene u sate pokazuju da naši učenici izostaju u prosjeku jedan tjedan u nižem osnovnoškolskom uzrastu , dok u višim razredima izostaju u prosjeku dva tjedna. Uglavnom su to izostanci iz objektivnih razloga koje roditelji odnosno liječnici redovito opravdaju.
Ali što sa izostancima koja nemaju opravdanja, kada učenik krene u školu, a završi u školskom dvorištu neke druge škole, u kućnom domu poznanika ili se skriva po ulicama grada. Tada je to odgojni ali i obrazovni problem, jer niz čimbenika uvjetuje takvo ponašanje. Može biti uvjetovano: osobnim problemima učenika,dosadnim nastavnim sadržajem, neprihvaćanjem odgovornosti,nezainteresiranošću za školu, netrpeljivošću autoriteta i sl.
Patricia Joza u društvu s profesoricom Erčić sa svojim prijateljicama.
Učenici naše škole uključili su se u projekt promicanja čitanja Zadar čita 2011 koji se održava u Zadru od 4. do 9. travnja 2011. g. Tim povodom u našoj knjižnici upriličen je književni susret s Patricijom Jozom, učenicom 7. d razreda, mladom pjesnikinjom. Patricia je učenicima 5.e razreda predstavila svoju zbirku pjesama Krijesnice i pročitala nekoliko novih pjesama koje će činiti njenu buduću zbirku.
BULLYING je drugo ime za vršnjačko nasilje,zlostavljanje,napad ili agresiju prema nekome.
Ono se sve češće prepoznaje u školi kao mjestu vršnjačkog okupljališta.
Nije isto vršnjačko ismijavanje i zadirkivanje što i namjerno,učestalo ismijavanje fizičkog izgleda učenika ili učenice,njenog ili njegovog odjevanja, ponašanja,razmišljanja,uspjeha ili neuspjeha. Sve su ovo varijable vršnjačkog zlostavljanja koje je karakteristično za osnovnoškolski uzrast.
"Ti si nuspješan pretvara se u ti si glup,lud, idiot, kreten"
"Ti si uspješan pretvara seu ti si štreber,štreberica,bubalica, glupača,glupan,budala"
"Ti se ponašaš i izgledaš kao gay,peder, drolja,kurva,fufica"
Učenici koji su skloni nasilnom ponašanju poprimaju model ponašanja koji su stekli unutar svojih obitelji. Roditeljski ambivalentan stav prema prostačenju,nasilnom ponašanju i sl. najčešće utječe i na stav učenika koji nasilnim ponašanje pokušava pridobiti pozornost učitelja, učenika ,stručnog suradnika.
Osobine ličnosti učenika koji preferira takvo ponašanje su: emocionalna nezrelost,
rigidnost,netolerancija,povodljivost,težnja za popularnošću unutar razrednog odjeljenja.
KAKO PREVLADATI VRŠNJAČKO NASILJE?
Teško se oduprjeti vršnjačkm nasilju jer je žrtva nasilja često ogovarana,napadana,ignorirana,ismijavana,vrijeđana odnosno verbalno zlostavljana. U krajnim slučajevima znaju se pojaviti i fizički zlostavljane žrtve.Takvim učenicima neophodna je obiteljska podrška, podrška vršnjaka odnosno prijatelja, učitelja i stručnih suradnika.
Ukoliko ih nema to može ostaviti trajne emocionalne posljedice na učenika ili učenicu žrtvu.Neophodno je zlostavljanog učenika poticati na različite vrste aktivnosti unutar ili izvan škole,poticati hobije i druženja jer takvi učenici skoloni su osamljivanju i
izbjegavanju razgovora te su često suzdržani u komunikaciji.
Skoni su frustracijama i niskom samopouzdanju zato takve učenike treba poticati na ustrajnost u učenju i aktivnostima.Bitno je ustrajati. Ne gubi nadu.Sutra je novi dan.
Učenici koji su zlostavljani lako postaju zlostavljači,psuju,izruguju se i vračaju na isti način. Ne poprimaj isti kodeks ponašanja!
BUDI DOBAR , a to znači razmišljaj pozitivno, ne mrzi, surađuj.
Dragi učenici i roditelji želim vam uspješnu nastavnu godinu!
Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2023./2024.
« Lipanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
U ovom videozapisu prikazan je postupak dobivanja e-potvrde o statusu učenika koju učenici i roditelji mogu dobiti digitalnim putem kako bi ostvarili određena prava.
Dragi naši učenici i roditelji u privitku se nalaze korisni materijali koji mogu pomoći da se lakše nosimo s kriznom situacijom tijekom pandemije koronavirusom (COVID 19).
Briga o sebi.docx
COVID-19 Leadership.pdf
Savjeti psihologa za zaposlenike koji rade od doma(1).pdf
Kako je koronavirus iskoristio bugove u nasem procesiranju rizika.pdf
Kako pomoci svojoj obitelji u doba neizvjesnosti.pdf
LETAK ZA DJECU-WHO.jpg
Pet nacina za prevladavanje psiholoskog stresa od Koronavirusa.docx
Slikovnica o korona virusu.pdf
Ukupno: 1295105