Godišnja izvješća o provedbi ZPPI za 2016., 2017. i 2018. godinu, nalaze se u privitku.
Danas katolici slave Veliku Gospu, a jedino marijansko svetište u Baranji smjestilo se iznad našeg mjesta. Za njega vjerojatno ne znaju ni svi stanovnici kraja između Dunava, Drave i Republike Mađarske. Smješteno je približno tri kilometra od mjesta i do njega se može doći automobilom - makadamskom cestom, koju je proračunskim novcem uredila Općina Popovac. Nema preciznih pisanih tragova o gradnji, pa usmena predaja kaže kako je sve počelo tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine. Tada je, naime, popovački župnik pozvao vjernike, većinom Nijemce, da prikupe novac i kupe kip Gospe Lurdske.
- Postoje priče da se ideja rodila u glavi jedne mlade Popovčanke čiji je muž otišao u rat i nije joj se dugo javio. Kada je svetište sagrađeno, navodno se živ vratio kući, iako su ga već svi “sahranili”, pričaju stariji mještani.
No, vratimo se aktivnostima uoči početka gradnje. Zemljište na kojem se svetište nalazi darovala je popovačka obitelj Šajdl, a kip kupljen novcem mjesnih vjernika postavljen je 1921. godine. Godinu dana nakon toga blagoslovljen je, nakon čega je, prema uzoru na lurdsko svetište, sagrađena i špilja u kojoj se kip danas nalazi.
- Te godine dogodilo se prvo veliko hodočašće vjernika iz okolnih mjesta, pa su svetište pohodili stanovnici Branjine, Čeminca, Belog Manastira, Grabovca, Darde, Petlovca i drugih mjesta, nastavljaju Popovčani, ističući kako je 1924. godine kupljeno zemljište iznad špilje gdje su dvije godine kasnije postavljene postaje križnog puta. U spomenici iz tog vremena stoji da je u kolovozu 1926. godine blagoslovu križnog puta nazočilo više od 5.000 vjernika.
Hodočašća popovačkoj Gospi Lurdskoj nastavljena su skroz do kraja Drugog svjetskog rata, a tradicija masovnijeg okupljanja obnovljena je nakon mirne reintegracije Baranje. Ove je godine Općina Popovac izdvojila 40.000 kuna za obnovu svetišta, a radove su izveli vlastitim snagama.