preskoči na sadržaj

Osnovna škola Popovac

Login

Školski obrok

OGLASNA PLOČA
Naš školski grb

Financijsko poslovanje

Priloženi dokumenti:
FINANCIJSKI IZVJESTAJ BILJESKE 2018.doc
FINANCIJSKI IZVJESTAJ - REFERENTNA STRANICA.pdf
POTVRDA O ZAPRIMANJU FINANCIJSKOG IZVJESCA 2018.pdf
FINANCIJSKI IZVJESTAJ 2018.xls
FINANCIJSKI PLAN 2020.pdf
PLAN NABAVE 2020.pdf
BILJESKE 2019.docx
FIN. IZVJESCE 1-12.2019.xls
POTVRDA O PREUZIMANJU FIN. IZVJESTAJA 2019.pdf
REFERENTNA STRANICA 2019.pdf
FINANCIJSKI PLAN ZA 2021. GODINU.pdf
OBRAZLOZENJEFINANCIJSKOG PLANA 2021..pdf
PLAN NABAVE 2021..pdf
II. REBALANS 2020..pdf
Financijsko izvjesce 2020 - referentna strana.pdf
Prorac - 2020 ZAVRSNI.xlsx
OS POPOVAC - BILJESKE UZ FINANCIJSKO IZVJESCE - 2020 (1).docx
PLAN NABAVE 2022.pdf
II. rebalans 2021.pdf
Obrazlozenje Financijskog plana za 2022g..pdf
FIN. IZVJESCE 2021 (1).xls
OS POPOVAC - BILJESKE - 2021 (1).docx
FIN. IZVJESCE 2021 - POTVRDA.pdf
FIN. IZVJESCE 2021 - REF. STRANICA.pdf
Obrazac za skole II. rebalans 2022.-OS - novi.xlsx
Tablica II. rebalans mat. i fin. rashoda za 2022. god..xls
FIN. PLAN 2023 - PRIHODI.pdf
FIN. PLAN 2023.pdf
OS POPOVAC obrazlozenjE financijskog plana - novi (1).doc
Tablica opcih i stvarnih rashoda za 2023. god. - EURI (1).xls
PLAN NABAVE 2023.pdf
BILJESKE uz financijsko izvjesce 1.1.-31.12.2022.pdf
REF. STRANICA - financijski izvjestaj 2022.pdf
Obrasci financijskih izvjestaja v 8.0.3 - 31.12.2022.xlsx
OS POPOVAC - PlanNabave 2023..docx
Predlozak izmjena obrazlozenja financijskog I. rebalansa.doc
PRIHODI I RASHODI - I. REBALANS 2023. GOD.xls
Tablica opcih i stvarnih rashoda za 2023. god I. REBALANS 2023..xls
OS POPOVAC - II.REBALANS 2023..xlsx
OS POPOVAC Finan.plan 2024 sa projekcijama za 2025. i 2026..xlsx
Plan nabave 2024 - OS POPOVAC.xls

Učimo zajedno

Za osmaše!

eLektire

Hrvatski pravopis

Jezični savjeti

Pohvale našem webu

 

Instagram škole

Twitter škole


Općina Popovac

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 11. 2010.

Ukupno: 1869898
Danas: 29
Leksikon mitologija


Glagoljica

Eko škola

Facebook škole

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Pravoslavno marijansko svetište Studenac u Branjinškome brdu
Autor: Željko Predojević, 20. 8. 2011.

U Branjinškome brdu, između današnjih naselja Branjine i Podolja na izlazu u Kaluđersku dolinu podno brda, na prostoru koje će svakoj osobi koja ondje slučajno zađe oduzeti dah svojim prekrasnim prirodnim okruženjem koje odiše blaženim mirom, smjestilo se i pravoslavno svetište Studenac. Sam njegov naziv govori o povijesnoj pozadini prema kojoj je ono i postalo mjestom religijske važnosti. Vjeruje se da je izvor s te lokacije izvor svete i studene vode te svatko tko pije s njega ne će biti bolestan ili tko se umiva u svetoj vodi, ozdravit će.


Na svetištu se nalazi uistinu malena kapelica visine oko 2 metra, a širine oko 1 metra posvećena Blaženoj Djevici Mariji, ne zna se točna godina njezine izgradnje no prema njezinom izgledu nagađa se da je ona ondje više stotina godina.

Ondje se navečer uoči Gospojne, koju pravoslavci obilježavaju 28. kolovoza, održava sveta misa. Seoske su žene bile zadužene za „spremanje svetišta“ koje je tada izgledalo kao na fotografiji.

Zanimljivo je da je u Branjini na taj dan održavan kermenc ili kirbaj koji su držali svi Branjinci, bez obzira na religijsko opredjeljenje, naravno pravoslavci su ga obilježavali u religijskom duhu, dok je u katolika ono bilo pučkoga karaktera.

Vjeruje se da svetište datira u srednji vijek, pravoslavna ga crkva veže uz 1296. godinu. Kao svetište je zabilježeno u posjedovnim protokolima despota Stevana Štiljanovića. Kada promotrimo lokaciju van religijskoga konteksta i uzmemo li u obzir nadmorsku visinu svetišta i činjenicu da je ovaj dio baranjskog prostora bio močvarom do izgradnje Albrechtova kanala u prvoj polovici 19. stoljeća, te da su se bunarske vode stanovništva podno brda vjerojatno često zagađivale, i stanovništvo obolijevalo, izvor je vjerojatno proglašen svetim jer ljudi koji su pili vodu s njega nisu obolijevali kao oni koji su pili zagađenu bunarsku vodu[1]. Sveti je izvor zabilježen i 1818. kada je bila velika sušna godina i seoski su bunari presušili te je ovaj izvor napojio svo branjinsko stanovništvo[2] koje je tada brojalo oko 1200 stanovnika.

 


[1] Ovu pretpostavku prvi je razradio Aleksandar Vukadinović.

[2] Sršan, Stjepan, Stanovništvo i gospodarstvo Baranje 1766. i 1824. godine, Građa za povijest Osijeka i Slavonije: knjiga XIV., Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2002., 91

 

*Fotografiju ustupila gospođa Radojka Pešić iz Branjine





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju