Badnjakom se naziva dan uoči Božića. Badnjakom se u našoj tradiciji nazivalo i drvo (panj) koje se te večeri unosilo u kuću i stavljalo na ognjište gdje je gorilo cijelu noć i grijalo ukućane dok su iščekivali odlazak na polnoćku. Badnja noć jedna od najdužih u godini. Kako je obitelj dugo ostajala budna, svijetlost svijeća koja je tradicionalno osvjetljavala domove i danas je jedan od nezaobilaznih simbola ove večeri. Više pod opširnije.
Badnji dan ili Badnjak u prošlosti je u svim našim krajevima bio bogat običajnim i folklornim sadržajima: žene su čistile kuću, nabavljale namirnice, pripremale posno jelo za Badnjak i blagdansku hranu za Božić i dane koji slijede, a muškarci pripremali Badnjak. Unošenje "badnjaka" u kuću prije večere, središnji je dio večere nakon čega su slijedila čestitanja pa se onda obitelj okupila oko stola. Oko stola se ostajalo i pričalo do pred ponoć kada su mlađi članovi obitelji odlazili na ponoćku, a stariji na počinak.
I danas obilježavamo Badnjak na vrlo sličan način, osim što se, umjesto "badnjaka" u kuću unosi zimzeleno drvo i ukrašava ukrasima i svijetlima. Badnjak je dan ispunjen posebnim radošću, uzbuđenjem i iščekivanjem, a topla domaćinska atmosfera svim članovima obitelji podaruje izniman osjećaj sreće.
Svim vjernicama i vjernicima čestitamo predstojeće blagdane! Želimo da dani u kojima se slavi Božić svima donesu zadovoljstvo, mir i radost.
Izvor: Gisko knjižnica - http://www.facebook.com/photo.php?fbid=2546604737166&set=a.1225207103051.2033055.1015200928&type=1&theater