Osnovna škola Popovac

Berlinski zid, simbol hladnoratovske podijele, na današnji je dan prije 21 godinu doživio svoj krah i započinje njegovo rušenje. Zid dugačak 165 kilometara stajao nasred Berlina od 1961. godine gdje  je predstavljao branu od kapitalizma koji se nije smio "osjetiti" u Istočnoj Njemačkoj.

Zamišljen kao brana od kapitalizma, Berlinski zid je ugledao svjetlost dana 13. 8. 1961. godine. Njegovu gradnju pokrenula je istočnonjemačka komunistička vlast. Službeno objašnjenje bilo je: "Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista". Njime se nastojalo spriječiti i masovni bijeg državljana DDR-a na zapad. Samo između 1949. i 1961. g. u Zapadnu Njemačku pobjeglo je više od 2,5 milijuna osoba. Unatoč nevjerojatnom osiguranju postavljenog zida mnogi su uspjeli pobjeći, a nekoliko stotina onih nesretnih je u toj namjeri ubijeno. Pokušaj bijega bio je najveći mogući zločin, a u njemu je uhvaćeno više od 5 000 osoba. Njihova djeca su nakon toga bila prisiljena mijenjati svoja prezimena, a supružnici su prisiljeni na traženje rastave. Bijeg koji je izazvao najviše pozornosti bio je onaj kada su dvije obitelji 1979. g., napravile balon od najlona i odjeće i pod okriljem noći uspjele sletjeti u zapadni Berlin.

Ukupna dužina zida je bila 165 kilometara, od kojih je 45 prolazilo kroz grad, a ovaj ostatak je obrubljivao zapadni Berlin. Nedavno je tri tone zida predsjednik Bundestaga poklonio Ujedinjenim narodima. Oni koji posjete Berlin još uvijek mogu vidjeti njegovih par kilometara.
Sa zapadne strane zid se pretvorio u umjetničko djelo, jer je tisuće ljudi svoje crtačke sposobnosti oprobalo na njemu. Sada je grafitima zid ispunjen s obje strane, a ponegdje se mogu pronaći i imena koja definitivno potječu iz naših krajeva.

Padom komunističke vlasti u studenom 1989. g. pao je i sam zid, a mnogi kažu da je to bio i kraj komunizma i podijeljene Europe. Ljudi su započeli s trganjem zida, tko je s čim mogao. Stotine tisuća ljudi su 9. studenog prešli neprirodno nametnute granice i posjetile drugi dio svoga grada. Tamo ih je u bankama čekalo po 100 DM, s koliko ih je počastila kapitalistička Njemačka. Razbijeni dijelovi zida uzimani su kao suvenir. Još uvijek se berlinski turizam dobrim dijelom hrani slavom zida. U novije doba u Berlinu možete kupiti razglednice, koje osim slika sadrže i navodno orginalne komadiće zida.

Dan pada zida mnogi karakteriziraju kao dan poslije kojega više ništa neće biti kao prije. Slično kao što se govorilo za rujanske terorističke napade. Napravljeno je nešto što nikada prije nije napravljeno.

Pogledajte kratki film s Youtube-a o padu Berlinskoga zida popraćen Adagiom Samuela Barbera.