Osnovna škola Popovac

Karneval je bio, osobito u srednjem vijeku, vrijeme kad su se privremeno izokretali odnosi moći u društvu i nekažnjeno su se mogle kršiti moralne i društvene norme. Tako se narod mogao još jednom prepustiti strastima na volju prije Korizme, razdoblja odricanja.  Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je, dakle, pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv "mesopust" koji je prijevod talijanske riječi "karneval" ili "carnivale" (carni vale = zbogom mesu). Isposnički element nazire se i u terminu "fašnik", koji dolazi od njemačke riječi Fastnacht -"noć posta".

Maske bušara

Hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" - prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši. Krafne  i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogačices čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, te fritule i kroštule u splitskoj regiji.

U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni običaji, uglavnom usredotočeni na spaljivanje tzv. "princa karnevala", lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i sve zlo koje se dogodilo u protekloj godini.

POKLADE U HRVATA

U nas, Baranjaca, najpoznatije jesu BUŠE - pokladni običaj koji gaji tradiciju još od vremena Osmanlija koje su oni prema legendi i protjerali s ovih krajeva. Buše su karakteristične za šokačka mjesta Baranje poput Draža i Baranjskog Petrovog Sela, A ZA VIŠE INFORMACIJA O BUŠAMA POTRČITE U KNJIŽNICU UPITATI NAŠU KNJIŽNJIČARKU MARIJANU KOJA JE PRAVI STRUČNJAK ZA OVO PITANJE! Mi ćemo vam samo pokazati jednu sliku..

Baranjske buše

Karneval u OPATIJI ima jake korijene. Oni potječu iz doba kada su glavni predstavnici bili zvončari, ljudi koji su se na kraju zime oblačili u krzna, na glavu stavljali kape s rogovima od divljači i oko pasa zavezivali velike zvonce i išli okolo u grupama tjerajući tako Turke. Iz toga se da izvesti da taj običaj datira negdje iz 1511. g. kada je i bila zadnja i najveća borba s Turcima na Grobničkom polju.

Zvončari iz Kastva

RIJEČKI karneval, jedan je od najosebujnijih karnevala u Europi i od milja nazvan peto riječko godišnje doba. Osim dječje karnevalske povorke i maškaranog relija ”Pariz-Bakar” tradicionalno se u Rijeci održava i međunarodnu povorku koja prolazi centrom Rijeke.

Riječki karneval

Na području SREDNJE DALMACIJE za vrijeme karnevala ili "krnjevala" odigravaju se posebne, prigodne igre turske vladavine.
SPLITSKI karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama.

LASTOVO je poznato kao otok karnevala, a tu se on naziva poklad. Prema predaji, gusari su pri napadu na Korčulu poslali na Lastovo glasnika s porukom da se stanovnici predaju jer će ih inače sami pokoriti. No, Lastovljani hrabrog srca naoružali su se i krenuli u napad, a na molitve sv. Juri oluje raspršiše gusarske brodove. Nesretni glasnik je uhvaćen i, za porugu, proveden kroz selo na magarcu.

Lastovski poklad

I u DUBROVNIKU je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

SAMOBORSKI fašnik je najveći i najstariji u kontinentalnom dijelu Hrvatske; prvi fašnik slavilo se 1827. godine. Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. U fašničke vikende u Samobor se slijevaju tisuće vozila dnevno. Ovaj, danas veliki turistički događaj završava spektakularnim spaljivanjem Fašnika na trgu.
Po običaju u utorak prije Pepelnice spaljuje se Fašnik ili Krnjo, nakon čega slijedi "koncert pepela" koji obilježava početak posta.

Samoborski fašnik