Godišnja izvješća o provedbi ZPPI za 2016., 2017. i 2018. godinu, nalaze se u privitku.
Plastika kao čudotvorni materijal, koji je zapravo omogućio moderan način života, danas ugrožava život svim živim bićima na planetu. Ako se ne osvijestimo i ne poduzmemo nešto, do 2050. godine u oceanima će biti više plastike nego riba.
Plastika se počela proizvoditi polovinom prošlog stoljeća. Tada je godišnja proizvodnja iznosila oko 2 tone, a 2015. iznosila je oko 450 tona. Stoga slobodno možemo reći da se danas utapamo u njoj. Najgori dio priče je da se više od 40% plastike koristi samo jedanput.
Cilj projekta Kids Against Plastic Pollution je edukacija, informiranje i podizanje svijesti o potrebi recikliranja plastičnog otpada, prenamjene, ponovne upotrebe. Važno je naglasiti da ovaj projekt nije protiv izbacivanja plastike iz upotrebe, već protiv neadekvatnog zbrinjavanja plastičnog otpada. Plastika ima svoje prednosti, ali je neprihvatljivo da se plastični predmeti upotrijebe samo jedanput i nakon toga gomilaju u našem okolišu i ugrožavaju živa bića.
Prema podacima s početka 2018. godine RH reciklira svega 17% plastičnog otpada. Naša županija ima nešto povoljnije podatke, ona reciklira 27% plastičnog otpada. Kao članica Europske unije, a prema Europskoj strategiji za plastiku koja je donesena početkom ove godine, RH planira do 2020. reciklirati 50% plastičnog otpada.
Znamo da je zagađenje plastikom problem diljem svijeta, ali tu važnu ulogu imamo upravo mi, kao odgajatelji mladih i na nama je da uključimo i sebe i njih u ovaj problem.
Svrha projekta je poticanje mladih na uočavanje i razvijanje svijesti o različitim izazovima s kojima se suočavamo. Zato nam tu vrijedi ona, dobro poznata izreka „Misli globalno, djeluj lokalno“.
Svaka škola koja sudjeluje ima svoje lokalne izazove koji se tiču plastičnog zagađenja. Stoga vjerujemo da će upoznavanje s tim izazovima i uočavanje razlika u zagađenju plastikom u svakoj zemlji omogućiti učenicima suradnju i raspravljanje o različitim temama. Proširit će vlastitu viziju kroz učenje i dijalog i na kraju pronaći zajednička rješenja.
Međunarodna suradnja važna je jer nam omogućuje uvid u razlike i sličnosti zagađenja plastikom, da učimo jedni od drugih i da zajedno razvijamo nove i bolje strategije i ujedinjenu praksu u EU i u svijetu.
Cilj nam je da nam učenici postanu svjesni izazova koji postoje na lokalnoj i globalnoj razini, a vjerujemo da će nam suradnja s drugim državama pomoći u postizanju toga cilja.
U projektu, uz našu školu, sudjeluju i dvije škole iz Norveške te jedna iz Rumunjske i Turske.
Kids Against Plastic Pollution: Facebook, Instagram, Website
Budući da zbog pandemije koronavirusa učenici i djelatnici Osnovne škole Popovac nisu u travnju ove godine otputovali u Norvešku odlučili su dati priliku virtualnoj mobilnosti.
Učenici su umjesto traženja mogućih izgovora ozbiljno shvatili zadatke i iskoristili mogućnosti tehnologije za učenje i druženje tijekom četvrte, ujedno i posljednje, mobilnosti Erasmus+ projekta “Kids Against Plastic Pollution”.
U nastavku saznajte više o projektnim aktivnostima.
Dvije škole iz Bergena i Odde pobrinule su se za raznovrstan program od 7. do 11. prosinca 2020. godine. U glavnim ulogama uz domaćine Norvežane bili su učenici iz rumunjske Tulcea i Manavgata na jugu Turske, kao i ranije spomenuti mladi Baranjci.
Prvi dan zajedničkog online druženja započeo je live prijenosom ceremonije otvaranja i još jednom podsjetio koliko su škole daleko dogurale od početka provedbe projekta. Šestero učenika iz svake zemlje predstavilo je što su u svojim školama radili od rujna 2018. do sada i koje planove imaju za budućnost u nastavku borbe protiv plastičnog zagađenja. Kao kulturni segment s kojim su odlučili predstaviti Hrvatsku i Baranju učenici OŠ Popovac izabrali su ples “Jabučice”. Ples, zvuk tamburice i narodna nošnja temelj je folklora u Baranji. Bilo je zanimljivo vidjeti koje su kulturne segmente učenici partnerskih škola izdvojili za prikazivanje. Rumunjski narodni vez motiva na platnu, važnost kave u Turskoj i prikaz norveških kulturnih ljepota kroz fotografije gradova koje su praćene glazbenom podlogom školskog benda bili su predstavljeni u poslijepodnevnom emitiranju uživo. Jedna od aktivnosti u danu bila je rasprava o zagađenju plastikom na razini svake škole zasebno. Složili su se da je važno educirati svoje prijatelje, obitelj i mještane kako bi se problem zagađenja riješio u njihovim lokalnim zajednicama i šire. S obzirom na sudjelovanje u ovome projektu odlučili su se biti primjerom drugima i tako potaknuti sve oko sebe na pozitivnu promjenu.
S obzirom na to da zbog epidemioloških mjera u Hrvatskoj nisu dozvoljena veća okupljanja, u akciju čišćenja okoliša umjesto svih učenika škole uputilo se 12 prvašića s učiteljicom Ivanom Vrbek Mesić.
Nakon nedavnog snimanja digitalne kampanje “Plastično nije fantastično!”, mališani su u svojoj prvoj ekoakciji pokupili smeće koje su neodgovorni mještani ostavili u prirodi na potezu od njihove škole do ribnjaka na kraju sela.
Učenici 2. i 3. razreda iz Kneževa s učiteljicom Lidijom Štimac također su pronašli različite vrste smeća od papira do glomaznog otpada. Svojim su djelima poručili: “Ne ostavljaj u prirodi ništa osim svojih stopala!” Akcije čišćenja bile su u svih pet zemalja.
Naglasak tijekom trećeg dana videokonferencije bio je na kreativnom pisanju kratkih ekoporuka, koristeći norveški format "Skrifta på Veggen" (Writing on the Wall). Učenici su osmislili poruke o održivom razvoju, plastici i zagađenju. Aktivnost je rezultirala izvrsnim uratcima zahvaljujući kojima su učenici ukazali na zabrinjavajuće ponašanje većine stanovništva prema našem planetu.
“Uživali smo u procesu pisanja snažnih poruka sa što manje riječi. Bilo je zanimljivo čuti kako razmišljaju vršnjaci u ostalim zemljama. Svi želimo da se naš glas više čuje kada je riječ o plastičnom zagađenju,” izjavio je učenik sedmog razreda Ivano Rohtek.
Četvrtak je bio dan kada su učenici mogli uživati u izvedbi darovitih mladih glazbenika iz Rothaugena i Odde. Učenici su se pripremali šest mjeseci za ovaj koncert. Učitelj Goran Podunavac je prema rasporedu radio u svojoj drugoj školi (OŠ Drenje) gdje je pratio koncert s učenicima koji nisu u projektu. Lijepa glazba iz Norveške je bila izvrsna pozadina za njihov kreativni rad na satima Informatike.
Nakon prijenosa uživo uslijedio je virtualni sastanak šestero učenika koji su trebali izvijestiti o akciji čišćenja u njihovoj lokalnoj zajednici. Prema zadanom obrascu u kojem su zapisali količinu određene vrste otpada, izvijestili su učenike partnere o svojim nalascima. Tako su mogli vidjeti koje su slične vrste otpada pronađene u četiri države i zaključiti da je problem otpada svugdje manje-više isti.
Posljednjeg dana virtualne mobilnosti prikazana su pripremljena jela drugih zemalja nakon čega je uslijedilo glasovanje za najbolje mlade kuhare sljedećih specijaliteta: norveškog lososa s tjesteninom, rumunjskih mamaliga okruglica, turskih punjenih patlidžana i baranjske punjene paprike.
Učenici su zatim preslušali pet podcast emisija o plastičnom zagađenju te putem videokonferencije razgovarali o gostima, njihovim izjavama i spomenutim problemima, te o tome što su naučili. Petstotinjak učenika u natjecateljskom duhu, kroz igru i zabavu, provjerilo je svoje znanje rješavajući kviz “Say NO to Plastic”, a dodjelom certifikata službeno je zatvorena petodnevna virtualna mobilnost.
Dakako da nije izostala zahvala svih škola norveškim domaćinama što su u ovom neobičnom vremenu uspjeli pripremiti izvrstan program i na iznimno kvalitetan način okruniti dvije i pol godine učenja, dobre suradnje i prijateljstva.
Slogan najnovije Erasmus+ kampanje glasi “Zajedno smo jači” što su učenici u ovom projektu nebrojeno puta pokazali.
I dok se neki pitaju zašto se upustiti u provođenje virtualne mobilnosti u ovom vrlo neobičnom vremenu punom neizvjesnosti i doze straha, učitelj informatike Goran Podunavac i školska knjižničarka Marijana Kuna kažu kako ni u jednom trenutku nisu požalili.
“Svjetla reflektora bila su uprta u mlade ljude koji su ponosno predstavili što su naučili o plastičnom zagađenju. Ponosna sam na rezultate i sigurna sam kako će biti još prilika za suradnju uz koje dolaze i toliko iščekivana putovanja. Svi bismo voljeli biti proteklih dana u Norveškoj, ali i virtualna mobilnost je neprocjenjivo iskustvo za našu malu školu. Lijepo je uvijek čuti neka nova razmišljanja partnera s kojima smo prvi put zakoračili u svijet Erasmusa”, poručuje knjižničarka Kuna.
“Učenici su me ugodno iznenadili svojom aktivnošću iako je većinu vremena rad bio tijekom nastave na daljinu. Postali su fleksibilni i uhvatili se u koštac s brojnim digitalnim alatima kako bi primjerice snimili svoje podcast emisije i kulinarske izazove. Bez problema su uspostavili komunikaciju s vršnjacima iz partnerskih škola te zajedno pripremili digitalne kvizove i druge materijale. Rekli smo “da” virtualnoj mobilnosti i uključili skoro sve učenike, a ne samo šest-sedam koliko bismo mogli povesti na fizičku mobilnost,” ističe učitelj Podunavac.
Neki će možda reći da su virtualne mobilnosti naspram fizičkih “izgubljene”, ali razlozi zašto je ovih pet škola reklo “DA” virtualnoj mobilnosti su: razvijanje međukulturalnih kompetencija, usavršavanje komunikacije na stranom jeziku, suradničko učenje, medijske i digitalne vještine, tolerancija, timski rad, kritičko razmišljanje i mrežna suradnja.
Do sljedeće suradnje i mobilnosti (fizičke, mješovite ili virtualne) budimo i dalje odgovorni, brinimo jedni za druge i ostanimo zdravi jer ova crna zima neće trajati zauvijek. Proljeće će opet doći. Uvijek dođe.
Kids Against Plastic Pollution: Facebook, Instagram, Website