Godišnja izvješća o provedbi ZPPI za 2016., 2017. i 2018. godinu, nalaze se u privitku.
Mitsko stablo, sveto stablo ili stablo života ili svijeta jest motiv preko koje su stari Slaveni pojmili simbolizam svijeta. „U najstarijem slavenskom sloju stablo svijeta je iva ili rakita, potom hrast ili dub, a u najmlađem bor ili jela." Mitsko je stablo podijeljeno na tri djela, a „tri dijela drveta jesu nebeski, zemaljski i podzemni svijet“. Gornji je dio obično imao zlatnu granu (suhu granu drveta) i pripadao je nebeskom svijetu, gromovniku Perunu koji u obličju ptice, najčešće orla, sjedi na najvišim granama. Deblo simbolizira zemaljski svijet i pripadalo je narodu, a podzemni dio – korijenje, pripalo je božanstvu podzemlja. Iz podzemlja izvire voda, a dolje, u vodi, mjesto je Velesu kojega osim uz seljake i stoku, vezujemo i uz boleštinu i smrt.
Mitsko je stablo, kao i skoro sve teme staroslavenske mitologije, najčešće opjevavano u narodnim pjesmama. Donosimo primjer takve međimurske popijevke, mitsku lirsku usmenu pjesmu Tri su ftice goru preletele iz Podturna koja se spominje u dječjem romanu Kneji Lidije Bajuk o kojem smo vam već pisali.
Tri su ftice goru preletele.
Tam ga nega drevca nit kamenca,
Samo mi je jedan bor zeleni,
Za tim borom zdenec ograjeni.
Tam devojka tenku svilu prede.
Ju mi jeje žeja premorila.
Ne pij, ne pij ružica divojka!
Či buš pila, postala buš vila.
Pila, pila postala je vila.