Osnovna škola "Đuro Pilar" Slavonski Brod

U petak, 11. ožujka 2016. godine članovi Povijesno - geografske skupine s nastavnikom Ivanom Iliševićem, učenici Novinarske skupine s nastavnicom Tamarom Rakić, učenici Građanskog odgoja s nastavnicom Ivanom Lovrić i pedagoginjom, Mirjanom Dolibašić Pešut uputili su se u posjet Spomen području Jasenovac. 

Jasenovac je bio najveći sabirni logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ondje su ubijani ljudi koji su se protivili ustaškom režimu. Logor se još nazivao i Ciglana jer se u njemu proizvodila cigla za izgradnju zida koji je onemogućavao bijeg ljudi iz logora. S obzirom da se o Jasenovcu uči u osmom razredu, naš je nastavnik Ivan Ilišević odlučio organizirati posjet logoru kako bismo se još bolje upoznali s tim dijelom povijesti.

Po dolasku u Spomen područje Jasenovac dočekao nas je voditelj s kojim smo odmah krenuli prema spomeniku, poznatom kamenom Cvijetu, visokom 25 metara. To je monumentalni spomenik posvećen svim žrtvama koje su stradale od strane ustaša u ovom logoru. Njegov je autor Bogdan Bogdanović, a izgradnja je spomenika završena 1966. godine. Dok smo hodali prema kamenom cvijetu nekoliko puta smo zastali kako bismo saslušali nešto više o povijesti Jasenovca: o načinu na koji su nesretni ljudi dovoženi u logor, o tome kako su iskorištavani i ubijani. Put do spomenika popločen je pružnim pragovima koji simboliziraju dio sačuvane pruge kojom su zatočenici dolazili u logor.

Memorijalni muzej također je važan dio našega posjeta logoru. U muzeju su izložene slike, natpisi pa čak i predmeti, kao na primjer razne iskopine i predmeti zatočenika, hladna oružja kojima su ljudi ubijani, bilježnice u kojima su zapisani recepti pa čak i vilice kojima su se ljudi u to vrijeme služili. U Muzeju se nalaze i imena zatočenika napisana na stropu - na 200 staklenih ploča ispisano je oko 83.700 imena.

Nakon obilaska spomenika uputili smo se put „učionice“. Tamo smo bili podijeljeni u sedam skupina. Svaka je skupina dobila svoj zadatak te ga je mogla rješavati uz pomoć baze podataka, monitora i plakata smještenih u Memorijalnom centru Jasenovac. Za zadatak smo imali pola sata, nakon kojih smo se vratili u „učionicu“ i izabrali jednog do dva predstavnika skupina. Ti predstavnici čitali su rezultate svoga istraživanja. Na taj smo način proširili svoja znanja o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, o rasnim zakonima, odnosu Hitlera i Pavelića, svakodnevnom životu u logoru i patnji koje su žrtve logora pretrpjele.

Poslije čitanja vodič nam je govorio o nehumanim činjenicama koje su se događale u logoru Jasenovac. Istaknuo nam je da u svakom ratu postoje ljudi koji čine zlo i oni koji ga trpe, da postoje oni koji nisu pogođeni režimom, ali se ponašaju kao da ih se zlo ne tiče te oni koji riskiraju vlastiti život kako bi spasili one koji pate. Cilj je dolaska na ovakva mjesta, istaknuo je naš vodič, da nas ovo mjesto potakne na razmišljanje, na toleranciju među ljudima, kulturama i nacionalnostima.

Nakon toga vratili smo se u autobus sretni što nismo rođeni u takvo okrutno doba. Shvatili smo da su se ti ljudi jednostavno našli na krivome mjestu u krivo vrijeme i da oni nisu krivi za svoju smrt nego samo ljudska zloba.

Ivana Marijić, 7.a

Andrijana Špehar, 7.a

Leonarda Gavran, 7.b