« Listopad 2023 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
WEBUČIONICA - učenje u svakom trenutku
Healthy Kids - vrtim zdravi film
Natječaj Profila Klett: "Želim stablo"
Navike promijeni - školu opremi
Me, Myself and I - Ja i sva moja lica
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET
Potvrde o školovanju => e-građani
Komorač (Foeniculum vulgare)
Vrsta: Foeniculum vulgare, komorač
Porodica: Apiaceae
Red: Apiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Biljka naraste od 60 do 120 cm u visinu. Ima dugoljaste višestruko izdijeljene igličaste listove koji rastu na stabljici. Na kraju stabljike razvija se cvjetna glavica u obliku obrnutog kišobrana. Komorač je višegodišnja zeljasta biljka, s moćnim i razgranatim korijenom. Iz korijena se razvija veći broj uspravnih stabljika, koje su valjkaste, šuplje, modrozelene boje, gole i razgranate, visine do 2 metra. Grananje počinje od polovice stabljike. Listovi su 3-4 puta perasto podijeljeni, plavkastozelene boje. Prizemni listovi su na dugim drškama, a oni na srednjem i gornjem dijelu stabla imaju vrlo kratke drške, ili su sjedeći. Cvjetovi komorača su petodijelni, sitni, mirisni, žute boje, skupljeni u cvijet.
Rasprostranjenost:
Kao vrtlarska kultura posebno je raširen u Južnoj Europi. Ova biljka potječe iz Sredozemlja i najviše joj odgovara topla, ali ne prevruća klima. Uzgaja se u Grčkoj, Turskoj, Italiji, južnoj Francuskoj i u sjevernoafričkim zemljama. U Hrvatskoj raste po kamenjarima Istre, Primorja i Dalmacije.
Ljekovitost:
Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka koju su koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci, a kod nas su ga, kao prirodni lijek kod probavnih tegoba i prehlada, proslavili benediktinci. U ukupnom kvalitetnom nutritivnom sadržaju osobito se ističu flavonoidi rutini i kvercitin, te raznovrsni kempferol glikozidi, koji imaju snažno antioksidativno djelovanje. Vrlo zanimljiv je i anetehol, sastavni dio hlapljivih komponenti eteričnog ulja. Istraživanja su pokazala da smanjuje upale i pomaže u sprječavanju razvoja raka. Eksperimentima na životinjama utvrđeno je da eterično ulje ima sposobnost zaštite jetre od štetnog toksičnog djelovanja.
Izvori:
http://biljnamedicina.com/komorac/
https://www.val-znanje.com/index.php/ljekovite-biljke/1009-komorac-foeniculum-vulgare-mill
http://kodren.com/zdrava-ishrana/653-koristite-komorac-da-budete-zdravi-i-vitki.html
https://hr.wikipedia.org/wiki/Komora%C4%8D
Damjana Pešorda 8.a
Kadulja (Salvia officinalis)
Vrsta: Salvia officinalis, ljekovita kadulja, ljekovita žalfija
Porodica: Lamiaceae
Red: Lamiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Kadulja je višegodišnja polugrmovita biljka visine od 30 do 60 cm. Ima jak korijen i drvenastu stabljiku. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Stabljika je uspravna i uglasta. Listovi su uski, sitno naborani, sa dugom peteljkom. Veliki tamnoljubičasti cvjetovi skupljeni su u cvatove poput klasa, koji su sastavljeni od pršljenova. Cvijet je dvousnat, a čašica i vjenčić imaju žljezdaste dlake. Cvijeta od lipnja do kolovoza. Sjeme sazrijeva u kolovozu i rujnu. Cvjetovi sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). Kadulja voli sunce i ne uspijeva u sjenovitim predjelima. Ne podnosi mraz i izrazito niske temperature mogu ubiti cijelu biljku.
Rasprostranjenost:
Najrasprostranjenija je na jadranskim otocima i u priobalnom području. Potječe iz mediteranskih zemalja, a raširila se po cijeloj Europi.
Ljekovitost:
U medicinske svrhe koristi se list kadulje, koji u vrijeme cvjetanja sadrži najveću količinu kvalitetnih ljekovitih tvari. Osnovni ljekoviti sastojak lista kadulje jest eterično ulje. Kadulja ulazi u sastav velikog broja lijekova koji se upotrebljavaju za ispiranje usta i grla kod upalnih i infekcijskih procesa i zbog antiseptičkog djelovanja. Neka od najvažnijih djelovanja kadulje: snažno protuupalno, antivirusno, antibakterijsko i protugljivično djelovanje, snažan antioksidans te jedan od najboljih čistača i stimulatora limfe, jača cirkulaciju te djeluje kao ekspektorans, odličan je hormonalni regulator, lipolitičko, adstringentno i spazmolitičko djelovanje, a posjeduje i dobre analgetičke učinke. Mogući su neželjeni efekti kod neprekidnog i dugotrajnog korištenja kadulje. Mogući simptomi su uznemirenost, povraćanje, vrtoglavica, drhtavica, epileptički napadi, prijevremene kontrakcije tokom trudnoće. Osobe s epilepsijom trebaju izbjegavati kadulju.
Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljekovita_%C5%BEalfija
http://www.ljekovitapriroda.com/?leksikonbilja=kadulja
http://www.narodnilijek.com/web/herbarium-kadulja/
http://www.nezavisne.com/zivot-stil/zdravlje/Kadulja-najljekovitija-biljka/274087
http://prirodalijeci.com/2016/08/06/kadulja-je-kraljica-ljekovitih-biljaka/
https://bs.wikipedia.org/wiki/Kadulja
Damjana Pešorda 8.a
Menta (Mentha longifolia)
Vrsta: Mentha longifolia, menta, metvica ili nana
Porodica: Lamiaceae
Red: Lamiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Menta raste kroz cijelu godinu. Menta ima slabo razvijen korijen sa žilicama 3-4 cm ispod površine tla. Na gornjem dijelu korijena izbijaju bočne podzemne razgranate bijele vriježe, duge do 50 cm, promjera 5-8 mm. Razmnožavanje se vrši pomoću vriježa. Ovisno o uvjetima u kojima raste, stabljika može izrasti od 20-130 cm te je razgranata i grmolika. Listovi su jajasti i izduženi u šiljasti vrh na kratkim peteljakama. Manje ili više su dlakavi, a na licu, naličju nalaze se žlijezde s eteričnim uljem. Svaka grana završava cvatom u obliku klasa sastavljenim od 6-7 svijetlo ljubičastih cvjetića koji brzo otpadnu i rijetko se na biljci može naći klijava sjemenka. Plod je kalavac, vrlo sitan, tamnosmeđi, a sastoji se od četiri jednosjemena ploda. Biljke mente rastu u vlažnim, ali zasjenjenim prostorima, poput jezera i rijeka, no biljke mente mogu rasti u različitim uvjetima, pa tako i na velikom suncu.
Rasprostranjenost:
Metvica je stara ljekovita biljka još iz 17.stoljeća. Rasprostranjena je u Australiji, Americi, Europi i Aziji.
Ljekovitost:
Eterično ulje metvice se unosi u organizam u vidu tableta i pastila, a postoje i kapi od metvice, kao i mentina voda koja je znatno slabija od kapi. Ulje ostavlja znatan utjecaj i pokazuje veliki napredak u liječenju živaca osjetljivih na hladnoću. Vanjska upotreba: masiranjem pomaže kod perutanja kože, otklanja glavobolju. Unutrašnja upotreba: svojim sastojcima djeluje na pojačanje izlučivanja žuči, smiruje grčeve (želučane i crijevne), postepeno otklanja nagon za povraćanjem i doprinosi smirivanju svih nervoznih smetnji kao što je lupanje srca.
Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Metvica
http://blogdejardineria.com/cultivo-de-la-menta/
https://www.greenme.it/abitare/eco-fai-da-te/16518-menta-utilizzi
https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/biljna-ljekarna/caj-od-mente-ljekovita-svojstva-i-priprema
https://gl.wikipedia.org/wiki/Menta
Damjana Pešorda 8.a
Majčina dušica(Thymus vulgaris)
Vrsta: Thymus vulgaris, majčina dušica, timijan
Porodica: Lamiaceae
Red: Lamiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Majčina dušica je trajna 2 do 3 cm visoka, grmolika biljka. Ima uske elipsaste sivo zelene listiće s kratkim peteljkama. Ljubičasti cvjetovi stvaraju na vrhovima stabljike okrugle cvjetove, jakog i ugodnog mirisa. Zbog tog jakog mirisa koji odbija biljne uši sadi se pored ruža ili drugog, na uši osjetljivog, cvijeća.
Rasprostranjenost:
Majčina dušica raste po suhim i sunčanim mjestima, na livadama, pašnjacima i na kamenju. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji je vrlo rasprostranjena. Često se pojavljuje u većim skupinama uzduž međa, na suhim rubovima šuma, sunčanim mjestima bez stalne vlage i sjene.
Ljekovitost:
Majčina dušica obiluje željezom, kalcijem i ostalim ljekovitim sastojcima. Pozitivno djeluje na razna oboljenja. Primjerice, pomaže kod neuroza, depresije i alkoholizma. Narodna medicina preporučuje ovu biljku kod liječenja alkoholizma, jer nakon ispijanja čaja, dolazi do povraćanja, a osoba koja pije gubi želju za daljnjim ispijanjem alkohola.Čaj ili sirup od majčine dušice djeluju pozitivno kod astme, bronhitisa i tuberkuloze. Njihov učinak u tim je slučajevima višestruk: olakšava iskašljavanje, umiruje jak kašalj i sprječava daljnje širenje upale.
Izvori:
http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/biljke-lijece/majcina-dusica-blagodat-za-organizam/
https://sh.wikipedia.org/wiki/Maj%C4%8Dina_du%C5%A1ica
http://www.restoranintegra.com/index.php/item/majcina-dusica/
https://en.wikipedia.org/wiki/Thymus_serpyllum#/media/File:Thymus_serpyllum_flowering_plants.jpg
https://www.adiva.hr/zdravlje/zdrav-zivot/majcinom-dusicom-protiv-bronhitisa-i-upale-grla-66/
Hrvoje Simić 8.a
Neven(Calendula officinalis)
Vrsta: Calendula officinalis, ljekoviti neven
Porodica: Lamiaceae
Red: Lamiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Neven je jednogodišnja, razgranjena biljka sa stabljikom visokom do 60 cm, a čitava biljka obrasla je pustenastim dlakama. Listovi su naizmjenično smješteni i na stabljici sjedeći. Cvjetna glavica je narančasto-žute boje i promjera do 4 cm. Smatra se da je biljka pokazatelj vremena, jer se primijetilo da još u istom danu pada kiša ako cvjetne glavice ostanu zatvorene poslije 7 sati ujutro. Svojom prisutnošću u vrtu štiti druge biljke od nematoda, nametnika poznatih kao oblići.
Rasprostranjenost:
Iako je podrijetlom iz Sredozemlja, neven je sada rasprostranjen kroz cijeli svijet.
Ljekovitost:
U medicini neven ima upotrebu kod raznih upalnih stanja kože, nadražene sluznice, te liječenja rana. Zbog antiupalnih svojstava koristan je za probavni sustav te protiv gastritičnih čireva, no njegova najpoznatija uporaba je pravljenje kućnih pripravaka za njegu kože.
Izvori:
https://www.val-znanje.com/index.php/ljekovite-biljke/988-neven-calendula-officinalis-l
https://hr.wikipedia.org/wiki/Neven
https://www.plantea.com.hr/neven/
https://zena.rtl.hr/clanak/ostalo_na_temu_zdravlja/neven_kao_melem/12981
https://farm2.staticflickr.com/1139/1230370807_3dad253956_z.jpg?zz=1
http://tocka.com.mk/images/content/golemi/2013-10/tocka-109239.jpeg
Hrvoje Simić 8.a
Lavanda(Lavandula angustifolia)
Vrsta: Lavandula angustifolia, lavanda, lavandula
Porodica: Lamiaceae
Red: Lamiales
Razred: Magnoliopsida
Opis biljke:
Lavanda je polu grmovita biljka koja se većinom koristi za ukras u vrtovima i parkovima. Može narasti do 60cm a grane su joj nadignute i četverokutne. Listovi su joj sivo zelene boje i malo svinuti unazad a cvjetovi su ljubičasti. Cvjeta u srpnju i kolovozu a cvjetovi se najčešće za pripremu čajeva, biljnih kapi, eteričnog ulja, kupki ili inhalacija
Rasprostranjenost:
Lavanda raste na toplim i sunčanim područjima. U Hrvatsku je stigla u 18. stoljeću iz Francuske na Hvar a od tada se rasprostranila i na okolna mjesta.
Ljekovitost:
Lavanda blagotvorno djeluje na želudac i maternicu, pospješuje izlučivanje mokraće, menstruaciju i smanjuje napuhnutost. Preporučuje se u liječenju bolesti mozga i živaca, protiv nervoznog lupanja srca, grčeva u crijevima, migrene, neurastenije, histerije i sklonosti napadima nesvjestice,akne, masna koža, dermatitis, cistitis, psorijaza, ekcemi, atletsko stopalo, alergije, astma, bronhitis, zapaljenje grla, infekcije usne šupljine, kašalj, upala sinusa, konjuktivitis, migrena, glavobolja, modrice, opekotine, posjekotine, uznemirenost, depresija, stres, hipertenzija, dismenoreja, bol u uhu, neprijatan zadah itd...
Izvori:
http://www.herbateka.eu/lavanda
https://hr.wikipedia.org/wiki/Lavanda
http://www.ekomreza.org/tag/lavanda/552
http://travuljine-po-balkonu.weebly.com/lavanda.html
https://www.femina.hr/clanak/index/r/2/c/2101/se/ljepota_cudesna-moc-lavand
Hrvoje Simić 8.a